Zabrinutost za radna mjesta u Njemačka ponovno raste i doseže razine kakve nisu zabilježene više od desetljeća. Novo istraživanje pokazuje da sve veći broj zaposlenih ulazi u 2026. godinu s ozbiljnim dvojbama o vlastitoj profesionalnoj budućnosti, dok se gospodarska neizvjesnost sve snažnije osjeća u svakodnevnom životu.
Prema istraživanju koje je provela konzultantska kuća EY, 16 posto ispitanika u 2025. godini svoj je posao ocijenilo kao „vrlo nesiguran” ili „prilično nesiguran”. Riječ je o najvišoj razini zabrinutosti od 2009. godine, kada je u jeku globalne financijske krize čak 22 posto građana strahovalo za vlastito radno mjesto.
Zabrinutost raste iz godine u godinu
Podaci pokazuju jasan trend rasta nesigurnosti. U usporedbi s 2024. godinom, udio zabrinutih porastao je za tri postotna boda, dok je u odnosu na 2023. godinu rast još izraženiji – pet postotnih bodova. Takav razvoj događaja upućuje na postupno, ali postojano slabljenje osjećaja stabilnosti među zaposlenima.
Unatoč tome, većina građana i dalje smatra da su im radna mjesta sigurna. Čak 84 posto ispitanika navodi da se ne boji gubitka posla, a 45 posto svoj posao opisuje kao „vrlo siguran”, i to unatoč usporavanju gospodarstva i slabijim ekonomskim pokazateljima.
Umjereni optimizam, ali bez euforije
Predsjednik uprave EY-a Henrik Ahlers upozorio je na postupni pad osjećaja sigurnosti među radnicima, ali je istaknuo da raspoloženje još uvijek nije izrazito pesimistično.
„Vidimo kako se sigurnost posla polako smanjuje, ali većina ljudi zasad ne dopušta da ih obuzme panika. Postoji realna mogućnost da se povjerenje zaposlenih ponovno ojača kada gospodarstvo krene prema oporavku.”
Njegove riječi upućuju na oprezan optimizam, iako trenutačni pokazatelji ne ostavljaju dojam brzog preokreta.
Generacije ne osjećaju strah jednako
Istraživanje, provedeno u studenom 2025. godine na više od 1.000 ispitanika, otkriva izražene razlike među generacijama. Najmanje zabrinutosti bilježe baby boomeri, stariji od 55 godina – tek 10 posto njih strahuje za posao.
Kod građana u dobi od 36 do 45 godina, zabrinutost raste na 17 posto, dok je najizraženija među mlađima od 35 godina, gdje čak 21 posto ispitanika smatra da im je radno mjesto nesigurno. Takvi podaci sugeriraju da mlađe generacije sve teže pronalaze osjećaj stabilnosti na tržištu rada.
Visina prihoda kao ključni faktor
Osim dobi, presudnu ulogu igra i razina primanja. Među osobama koje godišnje zarađuju manje od 25.000 eura, čak 36 posto osjeća nesigurnost vezanu uz posao. S druge strane, kod onih s prihodima višim od 70.000 eura godišnje, zabrinutost je znatno manja i iznosi tek 8 posto.
Podaci jasno pokazuju da ekonomska stabilnost izravno utječe na percepciju sigurnosti, dok su slabije plaćeni radnici najosjetljiviji na gospodarske promjene.
Financijska očekivanja sve skromnija
Strah od gubitka posla prati i pesimizam u pogledu osobnih financija. Samo 17 posto ispitanika očekuje da će u 2026. godini imati više novca na raspolaganju, dok se 26 posto boji pogoršanja vlastite financijske situacije.
Ahlers ističe da je skepticizam i dalje snažno prisutan, ne samo kada je riječ o osobnim prihodima, već i o ukupnom stanju gospodarstva. Zbog toga su mnogi građani oprezni i odgađaju veće kupnje, što dodatno utječe na gospodarsku dinamiku.
