Njemačko gospodarstvo suočava se s novim, ozbiljnim pritiskom, a podaci koji su upravo objavljeni potvrđuju trend koji već mjesecima zabrinjava industriju, poduzetnike i financijski sektor. Sudovi diljem Njemačke u prosincu su zaprimili 15,2 posto više zahtjeva za pokretanje stečajnih postupaka nego u istom razdoblju godinu ranije.
Riječ je o najizraženijem skoku na mjesečnoj razini krajem 2025. godine, nakon što je u studenom zabilježen rast od 5,7 posto, a u listopadu 6,5 posto. Podaci su preliminarni i odnose se isključivo na slučajeve u kojima je stečajni sud već donio prvu odluku, naglašavaju statističari.
Najviše stečajeva u dva desetljeća
Iako konačni podaci za cijelu godinu još nisu objavljeni, analitičari s Leibniz Institute for Economic Research Halle (IWH) već su iznijeli procjenu koja je izazvala snažne reakcije u javnosti. Prema njihovoj analizi, tijekom prošle godine stečaj je zatražilo čak 17.604 tvrtke, što predstavlja najveći broj u posljednjih 20 godina.
Posebno zabrinjava podatak da je taj broj viši nego tijekom globalne financijske krize 2009. godine, kada je njemačko gospodarstvo već bilo snažno uzdrmano. Tada je, prema usporedbama istraživača, broj stečajeva bio oko pet posto niži nego danas.
Dugoročne posljedice pandemije i skupe kamate
Stručnjaci IWH-a navode kako se uzroci aktualnog vala stečajeva gomilaju godinama. Među ključnim razlozima ističu se dugotrajne posljedice koronakrize, koje su brojne tvrtke iscrpile financijski, ali i politika visokih kamatnih stopa, zbog koje su zaduživanja postala znatno skuplja.
Dodatni teret predstavlja i usporavanje njemačkog gospodarstva, koje se još nije vratilo na razine stabilnosti kakve su bile prije pandemije. Kombinacija slabije potražnje, rasta troškova poslovanja i ograničenog pristupa povoljnim kreditima pokazala se pogubnom, posebno za mala i srednja poduzeća.
Brojke iz sudova otkrivaju stvarni razmjer problema
Važno je napomenuti da tvrtke zahtjev za stečaj najčešće podnose nekoliko mjeseci prije sudske odluke. Prema konačnim podacima, u listopadu su njemački sudovi registrirali 2.108 stečajeva pravnih osoba, što je 4,8 posto više nego u istom mjesecu 2023. godine.
Ukupna potraživanja vjerovnika u tim postupcima iznosila su 2,6 milijardi eura, znatno manje nego godinu ranije, kada su u listopadu dosezala 3,8 milijardi eura. Statističari objašnjavaju taj raskorak činjenicom da je u 2023. u stečaj ulazio veći broj gospodarski snažnih i financijski značajnijih poduzeća, dok su prošle godine češće propadale manje tvrtke.
Najugroženiji sektori: promet, skladištenje i ugostiteljstvo
Analiza strukture stečajeva pokazuje da su najviše pogođeni sektori prometa, skladištenja i ugostiteljstva. Upravo su te djelatnosti tijekom pandemije pretrpjele najveće gubitke, a oporavak je, unatoč rastu potražnje, ostao spor i neujednačen.
Rast cijena energenata, radne snage i financiranja dodatno je opteretio poslovanje, dok su mnoge tvrtke u tim sektorima ušle u 2025. godinu s već oslabljenom likvidnošću. Podaci iz sudova sada potvrđuju ono na što su ekonomisti upozoravali mjesecima – val stečajeva još nije dosegnuo svoj vrhunac.
