Iako ukupna smrtnost od malignih bolesti u svijetu postupno pada, jedan oblik raka posljednjih godina bilježi zabrinjavajući rast – osobito među mlađom populacijom. Rak debelog crijeva postao je vodeći uzrok smrti od karcinoma kod osoba mlađih od 50 godina, a taj se trend sve jasnije odražava i u Europi.
Podaci koji se odnose na Hrvatsku dodatno pojačavaju ozbiljnost situacije. Naša zemlja nalazi se u samom europskom vrhu po smrtnosti od raka debelog crijeva, odmah iza Mađarske. Stopa smrtnosti gotovo je 80 posto viša od europskog prosjeka, što Hrvatsku svrstava među države s najnepovoljnijim ishodima liječenja ove bolesti.
Stručnjaci upozoravaju da se rak debelog crijeva više ne može smatrati bolešću starije dobi. U posljednja tri desetljeća zabilježen je snažan porast smrtnosti među mlađima, dok istovremeno broj oboljelih u starijoj populaciji pada, ponajprije zahvaljujući redovitom probiru i ranijem otkrivanju bolesti.
„Jasno je da se ovo više ne može nazivati bolešću starijih osoba“, izjavio je Ahmedin Jemal, naglašavajući da se epidemiološka slika u potpunosti promijenila. Rak debelog crijeva danas je prestigao rak dojke, pluća, mozga i leukemiju kao najčešći uzrok smrti od karcinoma kod mlađih odraslih osoba.
Usporedno s tim, bilježi se pad smrtnosti od nekih drugih karcinoma. „Stalan porast smrtnosti od raka debelog crijeva kod mlađih od 50 godina još je alarmantniji u usporedbi s dramatičnim padom smrtnosti od raka pluća i dojke“, upozorila je Rebecca Siegel. Upravo ta razlika dodatno naglašava ozbiljnost problema.
U Hrvatskoj se situacija dodatno pogoršava zbog kasnog otkrivanja bolesti. Čak tri od četiri osobe mlađe od 50 godina dobiju dijagnozu tek u uznapredovaloj fazi, kada su terapijske mogućnosti ograničenije, a prognoze lošije. Stručnjaci ističu da je kolonoskopija zlatni standard jer omogućuje otkrivanje bolesti i uklanjanje prekanceroznih promjena u istom zahvatu.
Unatoč tome, odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva izrazito je nizak i kreće se između 15 i 30 posto. Taj podatak smatra se jednim od ključnih razloga zbog kojih Hrvatska ima jednu od najviših stopa smrtnosti u Europskoj uniji.
Pitanje uzroka porasta bolesti među mlađima i dalje nema jasan odgovor. „Ne postoje faktori rizika za koje je definitivno zaključeno da uzrokuju rani početak raka debelog crijeva“, izjavila je Christine Molmenti. Iako se bolest povezuje s ultraprerađenom hranom, pretilošću, pušenjem, alkoholom i slatkim pićima, velik broj mladih pacijenata ne uklapa se u taj profil.
„Oni kažu da su zdravi. Kažu da se dobro hrane i da su općenito u formi i aktivni“, istaknula je Molmenti, dodajući da u takvim slučajevima obiteljska povijest bolesti ostaje najvažniji alat za procjenu rizika.
Znanstveni podaci pokazuju da je oko 16 posto slučajeva ranog raka debelog crijeva povezano s genetskim ili nasljednim stanjima, dok je dodatnih 14 posto povezano s obiteljskom poviješću bolesti kod bliskih srodnika. Preostalih 70 posto smatra se sporadičnim, no nova istraživanja upućuju na povećanu učestalost uznapredovalih polipa kod članova obitelji oboljelih.
„To je 16 posto ‘kolača’“, rekla je Molmenti, pojašnjavajući strukturu rizika. Osobama s obiteljskom poviješću raka debelog crijeva često se preporučuje započeti probir već s 35 godina, odnosno deset godina ranije od dobi u kojoj je najmlađem oboljelom članu obitelji dijagnosticirana bolest.
U svijetu se godišnje obave deseci milijuna kolonoskopija, a kod dva do deset posto pacijenata otkriju se uznapredovali polipi. Upravo te informacije, upozoravaju stručnjaci, mogu biti presudne za spašavanje života članova obitelji.
U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 4.200 novih slučajeva raka debelog crijeva, a visoka smrtnost ostaje jedan od najsnažnijih pokazatelja koliko je rana dijagnostika i dalje nedovoljno iskorištena u praksi.
