Inflacija na tanjuru: hrvatski paradoks koji zbunjuje i potrošače i proizvođače
Dok potrošači sve češće zastaju pred mesnicama i provjeravaju cijene, brojke pokazuju neobičan paradoks: govedina i teletina u Hrvatskoj bilježe snažan rast cijena, dok je svinjetina pala na najnižu razinu u posljednjih deset godina. Takav raskorak rijetko se viđa, a razlozi su slojeviti – od tržišnih ciklusa do europske politike.
Prema analizi temeljnoj na podacima koje prikuplja Eurostat, cijene hrane u Europskoj uniji porasle su prosječno 2,8 posto, dok je Hrvatska bila znatno iznad tog prosjeka s rastom od 4,5 posto. Posebno se ističe kategorija goveđeg i telećeg mesa, gdje je godišnji skok cijena dosegnuo čak 22 posto.
Hrvatska među europskim rekorderima
Takav rast svrstao je Hrvatsku pri sam vrh Europske unije. Viši postotak zabilježen je tek u Nizozemskoj, dok su iza Hrvatske ostale zemlje s tradicionalno snažnom mesnom industrijom. Zanimljivo je da ovo nije prvi put – i godinu ranije Hrvatska je bila među državama s najvećim poskupljenjem govedine i teletine.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava da takva kretanja nisu slučajna, već posljedica dugoročnih proizvodnih ciklusa koji u govedarstvu traju znatno dulje nego u svinjogojstvu.
Zašto je svinjetina najjeftinija u desetljeću?
Dok cijene govedine rastu, svinjetina bilježi suprotan trend. Razlog leži u tzv. svinjskom ciklusu, poznatom u ekonomskoj teoriji. Kada cijena poraste, proizvođači brzo povećaju proizvodnju jer je uzgoj svinja kratak i fleksibilan. Rezultat je višak mesa na tržištu i – pad cijena.
Upravo se to sada događa. Ponuda je velika, potražnja stabilna, a cijene su zbog toga pale na razine kakve nisu viđene godinama. Trgovci to koriste kao mamac za kupce, dok se proizvođači bore s profitabilnošću.
Govedina: skuplja proizvodnja, stroža pravila
Za razliku od svinja, uzgoj goveda zahtijeva vrijeme, prostor i velika ulaganja. U pojedinim državama EU-a, poput Njemačke i Austrije, strogi propisi o klanju nalažu da životinje moraju doseći znatno veću težinu. To znači dulji tov, više hrane i veće troškove.
Hrvatska je pritom poznata po proizvodnji tzv. baby beefa, mlade govedine koja se velikim dijelom izvozi. No, što je tov dulji, krajnja cijena mesa raste, a to se izravno prelijeva na police trgovina.
Teletina: skuplja – ali i dalje “jeftina”?
Iako su poskupljenja osjetna, stručnjaci upozoravaju da je teletina u Hrvatskoj i dalje znatno jeftinija nego u susjednim državama. Dok se kod nas kilogram prodaje za oko 15 eura, u nekim dijelovima Austrije cijene dosežu i 40 eura po kilogramu.
Dodatni faktor je kulturna navika potrošnje. U Hrvatskoj se teletina često doživljava kao svakodnevno meso, a ne kao luksuz, što stvara pritisak na proizvođače koji teško prate troškove uz relativno niske prodajne cijene.
Europa, politika i meso iz Južne Amerike
Na tržištu se, međutim, nazire još jedna velika promjena. Trgovinski sporazum između Europske unije i Mercosura mogao bi otvoriti vrata govedini iz Južne Amerike. Riječ je o povijesnom dogovoru koji bi značajno promijenio odnose na tržištu mesa.
Već sada dio europskih farmera reagira preventivno – dižu cijene kako bi amortizirali budući pritisak jeftinijeg uvoza. Sličan scenarij već se dogodio s piletinom iz Brazila, koja je zahvaljujući niskoj cijeni snažno ušla u europsku javnu nabavu.
Ako se trend nastavi, domaći proizvođači mogli bi se suočiti s još većim izazovima, dok će potrošači kratkoročno možda vidjeti niže cijene – ali uz pitanje kvalitete i podrijetla mesa koje završava na tanjurima.
