Najviša stopa uporabe duhana u svijetu zabilježena je među tinejdžerkama u Europi, u dobi od 13 do 15 godina, dok svaki sedmi adolescent u regiji koristi elektroničke cigarete i uređaje za parenje, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ovi zabrinjavajući rezultati ponovno su otvorili raspravu o utjecaju duhanske industrije na mlade te o učinkovitosti postojećih zakona.
Analiza SZO-a pokazuje kako Europa i dalje prednjači po broju pušača – i među odraslim ženama i među mladima. Prema pisanju britanskog lista The Guardian, europske zemlje suočavaju se s ozbiljnim javnozdravstvenim izazovom koji zahtijeva hitne i odlučne mjere.
Loša situacija diljem kontinenta
Čak četiri od deset odraslih pušača u svijetu, odnosno oko 62 milijuna žena, živi u Europi. Istodobno, oko četiri milijuna tinejdžera u dobi od 13 do 15 godina konzumira duhanske proizvode, što uključuje klasične cigarete, ali i nove oblike nikotinskih proizvoda.
Kada je riječ o elektroničkim cigaretama, Europa također zauzima prvo mjesto među tinejdžerima, s čak 14,3 posto redovitih korisnika u toj dobnoj skupini. Stručnjaci upozoravaju kako je riječ o trendu koji se ubrzano širi, osobito među djevojčicama.
Uporaba duhana i dalje je odgovorna za oko 1,1 milijun smrtnih slučajeva godišnje diljem Europe. Riječ je o bolestima srca i krvožilnog sustava, karcinomima pluća i drugim kroničnim bolestima koje se izravno povezuju s pušenjem.
“Bez ubrzanog djelovanja, Europa će do 2030. godine ostati regija s najlošijim rezultatima. Visoke stope uporabe elektroničkih cigareta među djecom rezultat su ciljanja industrije na mlade”, upozorio je regionalni direktor SZO-a za Europu, Hans Kluge.
Potrebne su snažne mjere
Kluge je istaknuo kako su europske djevojčice posebno izložene agresivnim marketinškim strategijama koje koriste privlačne okuse, šarenu ambalažu i promociju putem društvenih mreža. Takve taktike često stvaraju dojam bezopasnosti, iako je riječ o proizvodima koji sadrže nikotin – snažno sredstvo koje izaziva ovisnost.
Ipak, pojedine zemlje pokazuju da je moguće preokrenuti negativan trend. Belgija, Danska i Nizozemska primjer su država koje su regulacijom novih proizvoda i ograničavanjem oglašavanja uspjele smanjiti uporabu duhana među mladima.
SZO upozorava da samo trećina europskih zemalja ima zakone koji u potpunosti zabranjuju pušenje u svim javnim prostorima, dok tek četvrtina država zabranjuje oglašavanje duhanskih proizvoda. To znači da velik broj mladih i dalje svakodnevno dolazi u doticaj s reklamama koje potiču konzumaciju nikotina.
Regionalna savjetnica za nadzor nad duhanom pri SZO-u, Kristina Mauer-Stender, pozvala je vlade da uvedu strože mjere, uključujući povećanje poreza na duhanske proizvode, zabranu aromatiziranih proizvoda i jaču kontrolu prodaje maloljetnicima.
Rasprave i različita mišljenja javnosti
Ova tema izaziva brojne reakcije u javnosti. Neki smatraju da je pušenje „manje zlo“ u usporedbi s drugim oblicima ovisnosti, poput zlouporabe alkohola ili opojnih droga. Drugi pak upozoravaju da je riječ o ozbiljnom zdravstvenom problemu koji dugoročno opterećuje zdravstveni sustav i skraćuje životni vijek.
Pojedini građani izražavaju i skepsu prema statističkim podacima, pitajući se zašto se, ako su cigarete toliko štetne, postupno ne zatvaraju tvornice duhana. Stručnjaci odgovaraju kako je riječ o složenom pitanju koje uključuje gospodarske interese, porezne prihode i dugotrajne zakonodavne procese.
Zašto je važno reagirati na vrijeme?
Zdravstveni djelatnici naglašavaju da je prevencija ključna. Što mlađa osoba počne pušiti, veća je vjerojatnost razvoja trajne ovisnosti. Mozak adolescenata još je u razvoju, zbog čega je osjetljiviji na učinke nikotina.
Osim zdravstvenih posljedica, tu su i društveni i psihološki čimbenici – pritisak vršnjaka, želja za prihvaćanjem te utjecaj internetskih sadržaja. Upravo zato stručnjaci traže sveobuhvatan pristup koji uključuje obrazovanje, obitelj i zakonodavstvo.
Europa se tako nalazi na prekretnici. Hoće li se negativni trend uspjeti zaustaviti ili će broj mladih pušača nastaviti rasti, ovisit će o brzini i odlučnosti budućih mjera.
