Rasprava o mirovinskom sustavu ponovno je otvorena nakon najava o mogućem uvođenju minimalne mirovine, no podaci pokazuju da takav oblik isplate u Hrvatskoj zapravo već postoji – i to za tisuće korisnika. Istodobno, razlike između minimalnih i najnižih mirovina otkrivaju značajne nejednakosti među umirovljenicima.
Tisuće korisnika već prima minimalne mirovine
Prema dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj se i danas isplaćuje 7.370 minimalnih mirovina. Prosječan iznos takve mirovine iznosi 665 eura, a korisnici u prosjeku imaju oko 34 godine radnog staža.
Riječ je o mirovinama koje su određene prema zakonodavnom okviru koji je vrijedio do kraja 1998. godine, prije nego što je uveden novi model.
Struktura minimalnih mirovina: starosne, invalidske i obiteljske
Najveći dio korisnika odnosi se na starosne mirovine. Njih je oko 6.700, a prosječan iznos iznosi 676 eura uz približno 35 i pol godina staža.
Uz njih, postoje i invalidske minimalne mirovine kojih je oko 330, a prosječno iznose 607 eura, pri čemu korisnici imaju znatno kraći radni staž – oko 16 godina.
Minimalnu obiteljsku mirovinu prima 344 korisnika, a ona u prosjeku iznosi 500 eura za oko 26 godina staža.
Najniže mirovine znatno manje od minimalnih
Važno je razlikovati minimalne mirovine od tzv. najnižih mirovina, koje su uvedene 1999. godine kao svojevrsna zamjena. Međutim, način izračuna čini ih osjetno nepovoljnijima.
Najnižu mirovinu danas prima više od 300.000 umirovljenika, odnosno oko trećine ukupne populacije umirovljenika u Hrvatskoj. Prosječan iznos iznosi 407 eura, što je približno 60 posto manje od minimalnih mirovina.
Ova vrsta mirovine računa se tako da se broj godina radnog staža množi s aktualnom vrijednošću najniže mirovine, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 15,73 eura. Primjerice, za 30 godina staža, mirovina iznosi oko 471 euro.
Model minimalne mirovine iz prošlosti i novi prijedlozi
Prijašnji model minimalne mirovine, koji se primjenjivao do 1999. godine, temeljio se na iznosu od 60 posto plaće, iako su tadašnje plaće bile znatno niže nego danas.
Ideja o ponovnom uvođenju minimalne mirovine nije nova. Sindikat umirovljenika Hrvatske ranije je predložio model prema kojem bi minimalna mirovina za 15 godina staža iznosila 40 posto minimalne plaće, uz dodatno povećanje za svaku sljedeću godinu staža.
S druge strane, Hrvatska stranka umirovljenika 2024. godine iznijela je prijedlog da minimalna mirovina ne bude manja od 491 eura, što je bila i jedna od njihovih ključnih točaka u političkom programu.
Reakcije na najave o promjenama
Najave o mogućem povratku minimalnih mirovina izazvale su različite reakcije. Dok pojedine političke opcije podržavaju svako povećanje mirovina, dio udruga umirovljenika izražava skepsu.
Blok umirovljenici zajedno takve najave opisuje kao ‘bacanjem pijeska u oči’ umirovljenicima, dok SDP načelno podržava povećanje mirovinskih primanja.
Razlike koje određuju životni standard
Podaci jasno pokazuju da postoji značajna razlika između korisnika minimalnih i najnižih mirovina. Dok manji broj umirovljenika prima povoljnije minimalne mirovine, većina se oslanja na niže iznose koji često ne pokrivaju osnovne životne troškove.
U kontekstu novih najava, pitanje modela i visine mirovina ponovno dolazi u središte javne rasprave, uz očekivanja konkretnih poteza tijekom ove godine.
