Iako je Njemačka godinama bila sinonim za bolji život brojnih hrvatskih građana, najnoviji podaci pokazuju da se situacija postupno mijenja. Sve više Hrvata razmišlja o povratku, a dio njih već konkretno poduzima korake prema povratku u domovinu.
Rast broja Hrvata u Njemačkoj kroz desetljeće
Prema podacima predstavljenima u sklopu istraživanja o hrvatskom iseljeništvu, broj hrvatskih državljana u Njemačkoj značajno je rastao tijekom posljednjih deset godina. Dok ih je 2010. godine bilo oko 220 tisuća, danas ta brojka doseže čak 425 tisuća.
Važno je pritom naglasiti da se radi isključivo o osobama koje imaju samo hrvatsko državljanstvo, što znači da je stvaran broj Hrvata u Njemačkoj vjerojatno i veći.
Prvi znakovi promjene: pad broja posljednjih godina
Nakon dugog razdoblja rasta, posljednje dvije godine donose zaokret. Između 2022. i 2024. godine broj Hrvata u Njemačkoj smanjio se za približno 8 tisuća ljudi.
Taj pad, kako je istaknuto, ne može se objasniti prirodnim kretanjem stanovništva jer je u tom razdoblju rođeno više hrvatskih državljana nego što ih je umrlo. Time se otvara pitanje stvarnih uzroka smanjenja broja – među kojima se ističe povratak u Hrvatsku.
Više odlazaka nego dolazaka
Podaci za 2023. i 2024. godinu dodatno potvrđuju promjene. U tom razdoblju više je hrvatskih državljana napustilo Njemačku nego što ih je u nju doselilo.
Iako je i dalje broj onih koji dolaze iz Hrvatske veći od onih koji se vraćaju, trend pokazuje usporavanje iseljavanja. U 2024. godini zabilježen je najmanji broj doseljenih iz Hrvatske od 2011. godine.
Istodobno, oko 7500 ljudi vratilo se iz Njemačke u Hrvatsku, pri čemu njih čak 80 posto čine hrvatski državljani, dok je nešto više od 8 tisuća osoba odselilo iz Njemačke.
Nema masovnog povratka, ali trendovi se mijenjaju
Unatoč vidljivim promjenama, stručnjaci upozoravaju kako još uvijek nije riječ o masovnom povratku. Ipak, naglašava se da su aktualni trendovi za Hrvatsku nešto povoljniji nego ranije.
U razdoblju od 2013. do 2024. godine iz Hrvatske je u Njemačku otišlo oko 170 tisuća ljudi, dok se u Hrvatsku vratilo njih oko 40 tisuća.
Zanimljiv je i podatak da čak polovicu svih Hrvata u Njemačkoj čine oni koji su se ondje doselili u posljednjih deset godina, što pokazuje koliko je nedavni val iseljavanja bio snažan.
Slaba povezanost s hrvatskom zajednicom
Istraživanje je otkrilo i određene društvene obrasce među iseljenicima. Čak 34 posto ispitanika nikada ne sudjeluje u kulturnim i društvenim događanjima hrvatske zajednice u Njemačkoj.
Dodatnih 19,7 posto sudjeluje rijetko, otprilike jednom godišnje, dok 40,7 posto sudjeluje povremeno. Ovi podaci ukazuju na slabiju povezanost novije generacije iseljenika s organiziranom hrvatskom zajednicom u inozemstvu.
Planovi povratka: Istočna Hrvatska na vrhu
Kada je riječ o planovima za povratak, rezultati istraživanja pokazuju jasne namjere dijela iseljenika. Oko 34 posto ispitanika planira povratak u razdoblju od jedne do deset godina, dok 10 posto već aktivno radi na povratku u roku kraćem od godinu dana.
S druge strane, 20 posto ispitanika ne planira povratak, a samo manji dio unutar te skupine povremeno razmišlja o toj opciji.
Najveći interes za povratak bilježi se prema istočnoj Hrvatskoj (26 posto), zatim slijedi Dalmacija (22 posto), središnja Hrvatska (17 posto), Zagreb (14 posto) te Istra i Kvarner (10 posto).
Razlozi povratka: obitelj, mir i pripadnost
Motivi povratka uglavnom su povezani s kvalitetom života. Ispitanici najčešće navode želju za životom u domovini, opuštenijim načinom života, blizinom obitelji te osjećajem pripadnosti i nostalgije.
Također, značajan broj njih ističe važnost riješenog stambenog pitanja kao ključnog faktora za povratak.
Nepoznavanje mjera za povratak
Istraživanje je pokazalo i da su iseljenici slabo informirani o državnim mjerama za povratak. Zbog toga mnogi nisu ni mogli procijeniti njihovu učinkovitost.
Oko 10 posto ispitanika smatra da su mjere potpuno nedostatne, dok ih 13 posto ocjenjuje djelomično neprikladnima, a 13,2 posto umjereno prikladnima.
Velik broj ispitanika smatra i da su postojeće mjere preusko definirane te da ih ne mogu iskoristiti u praksi.
Istraživanje provedeno među iseljenicima u Njemačkoj
Istraživanje je provedeno među 634 hrvatska državljanina koji žive u njemačkim saveznim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Württembergu, gdje je koncentriran najveći broj hrvatskih iseljenika.
Projekt je financiralo Ministarstvo demografije i useljeništva, a cilj mu je bio analizirati potencijal povratka i migracijske trendove.
