AMERIKA PLAĆA CIJENU RATA: Cijene goriva naglo eksplodirale diljem SAD-a

Rast cijena energenata ponovno je uzdrmao američko tržište, a vozači diljem zemlje suočavaju se s osjetnim poskupljenjem goriva koje nije viđeno posljednjih nekoliko godina. Najnoviji podaci pokazuju snažan skok koji izravno pogađa kućne budžete i dodatno produbljuje zabrinutost oko daljnjeg razvoja situacije.


Nagli skok cijena nakon geopolitičkih napetosti

Prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je na 4 dolara po galonu (galon iznosi 3,785 litara), što je najviša razina od 2022., pokazuju podaci Američkog automobilskog udruženja (AAA).

Ovaj rast predstavlja značajan pomak u vrlo kratkom razdoblju. Riječ je o rastu od oko 35 posto u odnosu na razdoblje prije mjesec dana, kada je započeo rat u Iranu. Tijekom samo mjesec dana cijena goriva povećala se za približno jedan dolar po galonu, što je jedan od najbržih skokova u novijem razdoblju.

Stručnjaci upozoravaju da trenutno nema jasnih znakova stabilizacije tržišta. Ključni razlog leži u poremećajima opskrbe, posebice zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom, i dalje ostaje zatvoren za većinu brodova, što dodatno opterećuje globalnu opskrbu.


Rast cijena nafte prelijeva se na benzinske postaje

Porast cijena sirove nafte dodatno pogoršava situaciju za krajnje potrošače. Cijene nafte u međuvremenu su porasle na više od 100 dolara po barelu, što se izravno prelijeva na cijene koje potrošači plaćaju na benzinskim postajama.

Takav razvoj događaja tipičan je za globalno tržište energenata – svaki poremećaj u opskrbi brzo se reflektira na cijene goriva, osobito u velikim potrošačkim ekonomijama poput Sjedinjenih Američkih Država.


Velike razlike među saveznim državama

Cijene goriva značajno variraju ovisno o regiji. Najskuplje gorivo bilježi se na zapadnoj obali.

Prosječna cijena običnog benzina sada iznosi 4,018 dolara po galonu, srednje kvalitete 4,541 dolara, premium 4,904 dolara, dok je dizel dosegnuo 5,454 dolara po galonu.

U pojedinim državama razlike su još izraženije:

  1. Kalifornija prednjači s cijenom od 5,887 dolara po galonu za obični benzin
  2. Oklahoma bilježi najniže cijene, s prosjekom od 3,272 dolara po galonu

Ovakve razlike rezultat su kombinacije lokalnih poreza, troškova distribucije i specifičnih regulatornih politika.


Usporedba s prethodnim razdobljima

Usporedba s nedavnom prošlošću dodatno naglašava razmjere poskupljenja:

  1. Prije mjesec dana: 2,98 dolara po galonu
  2. Prije godinu dana: 3,17 dolara po galonu

Posljednji put kada je nacionalni prosjek dosegnuo 4 dolara bilo je 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ipak, unatoč aktualnom rastu, cijene su još uvijek ispod povijesnog maksimuma.

  • Rekord iz lipnja 2022.: 5,03 dolara po galonu

Građani podijeljeni oko odgovornosti

Rastuće cijene izazvale su i političke reakcije među građanima. Prema istraživanju Morning Consulta:

  1. 48 posto Amerikanaca krivi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njegovu administraciju
  2. 16 posto smatra odgovornima naftne i plinske kompanije
  3. 13 posto upire prst u globalna tržišta
  4. 11 posto krivi bivšeg predsjednika Joea Bidena

Rezultati pokazuju duboku podijeljenost javnog mišljenja i različite percepcije uzroka krize.


Očekivanja daljnjeg rasta i utjecaj na kućanstva

Zabrinutost građana dodatno potvrđuju i druga istraživanja. Prema anketi Reutersa i Ipsosa:

  1. 87 posto ispitanika očekuje daljnji rast cijena ako se rat nastavi
  2. 55 posto navodi da su viši troškovi goriva već djelomično utjecali na kućni budžet

To upućuje na širi ekonomski učinak koji nadilazi samo troškove prijevoza i zahvaća svakodnevne životne troškove.


Širi kontekst globalnog tržišta

Aktualna situacija uklapa se u širi obrazac volatilnosti na energetskim tržištima. Geopolitički sukobi, poremećaji u opskrbnim lancima i ovisnost o ključnim transportnim rutama poput Hormuškog tjesnaca često dovode do naglih promjena cijena.

Sjedinjene Američke Države, kao jedan od najvećih potrošača nafte, posebno su osjetljive na takve promjene, iako istovremeno povećavaju vlastitu proizvodnju kako bi ublažile vanjske šokove.