Zamjenik ministra financija trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović je s češkim dužnosnicima razgovarao o dugu bivše Jugoslavije prema bivšoj Čehoslovačkoj. Hasanović je rekao da ovo pitanje nije riješeno ni 32 godine nakon raspada Jugoslavije i smatra ga jednim od važnijih pitanje sukcesije između BiH i Češke. Pregovarački tim za provedbu sporazuma o pitanjima sukcesije u Pragu je imao sastanak s glavnim direktorom Odjela za Europsku uniju i međunarodne odnose u Ministarstvu financija Češke. Hasanović je na sastanku objasnio kako bi trebalo biti riješeno to pitanje.
“Istaknuo sam važnost uzajamnog poštovanja i suradnje u transparentnosti i dostupnosti dokumentacije kako bi se točno utvrdio iznos dugovanja. Potrebno je provjeriti legitimitet i vjerodostojnost naloga koji se odnose na BiH te sa svim državama nasljednicama postići dogovor kroz zajedničku radnu komisiju za Aneks C o distribuciji duga. Taj dug se zajednički treba utvrditi na dan 4.4.1991. kada je Narodna banka Jugoslavije prekinula isplate prema državama nasljednicama”, ukazao je. Hasanović je poručio da je Bosni i Hercegovini neprihvatljivo da se ovo pitanje riješi onako kako ga je riješila Srbija, piše Klix.
“Za Bosnu i Hercegovinu krajnje je neprihvatljivo i u potpunosti odbacujemo praksu bilateralnog rješavanja ovog pitanja, kao što je to napravila Srbija, jer nije u duhu sporazuma o pitanjima sukcesije. Odbacujemo i izlaganje Bosne i Hercegovine neprincipijelnim pritiscima te pozivamo sve države nasljednice na odgovorno provođenje sporazuma o pitanjima sukcesije, posebno Aneksa C, u cilju postizanja zajedničkog dogovora”, izjavio je Hasanović prenosi Dnevno.hr
Podjela imovine SFRJ kao prepreka na putu BiH ka EU
Reguliranje statusa državne imovine u Bosni i Hercegovini, odnosno imovine koja je nekada pripadala Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a zatim je ustupljena državama koje su nastale njenim raspadom, jedan je od ključnih preduvjeta za ostvarivanje pravne sigurnosti i ispunjavanje kriterija o kojima ovisi napredovanje ove zemlje u euroatlantskim integracijama.
Sporazum o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, zaključen u Beču 2001. godine, stupio je na snagu tri godine kasnije nakon što je i posljednja zemlja sukcesor, Hrvatska, dala svoju suglasnost. Potpisnice sporazuma su Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Bosna i Hercegovina.
Većina zemalja bivše Jugoslavije pokušala je riješiti pitanje podjele imovine putem bilateralnih pregovora. Države su pregovarale o raspodjeli imovine i obveza, pokušavajući postići sporazum koji bi bio prihvatljiv za obje strane. U nekim slučajevima, međunarodne organizacije ili druge zemlje djelovale su kao posrednici kako bi olakšale pregovore i pomogle u postizanju sporazuma. U nekim slučajevima, podjela imovine bila je povezana s preuzimanjem određenih dijelova vanjskog duga bivše Jugoslavije. To znači da bi zemlje preuzele dio duga u zamjenu za određene dijelove imovine. Rješavanje pitanja vezanih uz zajedničku imovinu samo je jedan element širih reformi potrebnih za buduće članstvo BiH u EU.
