U posljednjih 10 godina proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj gotovo se prepolovila, dok se broj isporučitelja smanjio sa 12.500 na manje od 3.000. Hrvatska u ovom trenutku proizvodi tek 40 % svojih potreba za mlijekom, dok se preostalih 60 % uvozi, što predstavlja ozbiljan izazov za domaće proizvođače.
Vlada je u veljači ove godine donijela program oporavka mljekarstva vrijedan 600 milijuna eura, no rezultati su zasad razočaravajući. Količina otkupljenog mlijeka u prvih devet mjeseci ove godine porasla je za tek simboličnih 0,01%.
Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, upozorava na nužnost brzih i konkretnih mjera. “Prvi put u jednoj godini nemamo pad otkupa mlijeka, ali to nije dovoljno. Proizvođači trebaju adekvatne potpore koje neće biti preusmjeravane u druge programe,” ističe Rešetar dodajući da su postojeće potpore nedovoljne za pokrivanje stvarnih troškova, piše Dnevno.hr
Stojimo na mrtvoj točki
Primjerice, trošak jedne krave iznosi 2.200 eura, dok potpora pokriva tek 1.650 eura. Osim toga, povećanje broja grla zahtijeva dodatna ulaganja u opremu i zemljište, a većina poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu već je raspoređena, dok je privatno zemljište neuređeno.
“Bez rješavanja problema zemljišta i povećanja potpora, hrvatsko mljekarstvo neće se pomaknuti s mrtve točke, a sam je ministar rekao da će se to raditi do 2030. godine,” upozorava Rešetar koji upozorava na veliki problem s Programom razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine.
“Projekcije su planirane na temelju cijena koje su bile 2021. i 2022. godine, ali koje više ne vrijede jer su cijene repromaterijala u međuvremenu drastično otišle gore. Te brojke bi trebalo revidirati jer da bi se postigli rezultati u kojima se govori u programu, ovaj novac nije dovoljan”, dodaje.
Zatvaranje farmi
Posebno zabrinjava trend zatvaranja farmi nakon odlaska vlasnika u mirovinu. “Mladi ljudi ne žele se baviti mljekarstvom. Ima farmi koje ostaju u obitelji, ali takvih je sve manje,” ističe Rešetar.
U njegovom slučaju, farma s 50 krava godišnje proizvede 390.000 litara mlijeka, no otkupna cijena od 50 centi ne omogućava značajniju zaradu. Iako su neke mljekare najavile povećanje cijena za 2 centa u siječnju, hrvatski proizvođači zaostaju za kolegama iz Njemačke, Austrije i Francuske, gdje su cijene znatno više.
Od ulaska u EU, sve je veći problem birokracija: “Je li normalno da OPG s jednim zaposlenikom ima istu papirologiju kao i tvrtka s 30 zaposlenika,” pita se Rešetar.
Bez hitnih mjera i konkretnih rješenja, pitanje je hoće li Hrvatska za deset godina imati vlastitu proizvodnju mlijeka. “Samo 40 % mlijeka je domaće proizvodnje, a ako se ništa ne promijeni, pitanje je hoće li hrvatskih krava uopće biti,” zaključuje Rešetar.
Potrebno je revidirati postojeće planove i osigurati dostatne potpore kako bi domaći proizvođači mogli opstati u uvjetima rastućih troškova i konkurencije na europskom tržištu.
