Na zatvorenoj sjednici Vlade Republike Hrvatske raspravljat će se o stajalištima Hrvatske za nadolazeće sastanke Vijeća ministara EU, kadrovskim pitanjima te zakonodavnim aktivnostima za 2025. godinu.
Danas, 21. veljače 2025. godine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je 67. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Dnevni red obuhvatio je niz ključnih tema, uključujući zakonodavstvo, gospodarstvo, infrastrukturu i ljudska prava. Među najznačajnijim točkama bila je i rasprava o novom Gradskom stadionu Maksimir, koji će se financirati po modelu 50/50 između Vlade i Grada Zagreba. Također, Vlada je razmatrala planove za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije te usvojila program “Mikro zajmovi za rast i uključenost”, koji će omogućiti lakši pristup financiranju malim poduzetnicima i osjetljivim društvenim skupinama.
Osim toga, odlučivalo se o nabavi opreme za izradu jedinične terapije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te o financiranju projekta izgradnje ribarske luke u Komiži. Na dnevnom redu bili su i izvještaji o radu Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika te plan konsolidacije poslovanja Hrvatske radiotelevizije (HRT).
Plenković: ‘Razgovarao sam sa Zelenskim o miru u Ukrajini’
Na samom početku sjednice, premijer Andrej Plenković otkrio je kako je neposredno prije sjednice razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Tema razgovora bila je aktualna sigurnosna situacija u Ukrajini i pregovori o postizanju mira.
- – “Nazvao me predsjednik Zelenski i razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji u Ukrajini, pregovorima koji su u tijeku te ulozi Europske unije. Svi napori trebaju biti usmjereni na postizanje pravednog mira, uz očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ne smijemo nagraditi agresora, a u ovom slučaju agresor je Rusija” – istaknuo je Plenković.
Dodao je kako je sudjelovao i na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje je bilo riječi o proizvodnji oružja i sigurnosnim izazovima. Također, spomenuo je službenim posjet Egiptu, gdje su potpisana tri sporazuma o kulturnoj suradnji, zaštiti investicija i energetskoj suradnji.
Ekonomski pokazatelji: Plaće rastu, nezaposlenost opada
Plenković se osvrnuo na najnovije ekonomske pokazatelje, istaknuvši da je prosječna mjesečna plaća u prosincu zabilježila rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Također, stopa zaposlenosti porasla je za 3%.
- – “Bilježimo povećanje povjerenja građana u financijski sustav. Primili smo 713 ponuda građana za trezorske zapise, što pokazuje da javnost podržava ekonomski smjer Hrvatske” – izjavio je premijer.
Tijekom sjednice, premijer je također čestitao Dan materinjeg jezika i naglasio važnost očuvanja hrvatske kulturne baštine.
Novi zakoni: Zabrana onečišćenja mora i veće plaće u pravosuđu
Jedna od prvih točaka rasprave bio je Zakon o sprječavanju onečišćenja mora, kojim se zabranjuje izvoz otpada radi spaljivanja ili potapanja u morskom ekosustavu. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je i plan od 54 aktivnosti za unaprjeđenje ljudskih prava i zaštitu žrtava diskriminacije.
Hrvatski sabor usvojio je izmjene Zakona o plaći pravosudnih dužnosnika, prema kojima će od 1. ožujka osnovica plaće sudaca i tužitelja porasti za 20%, a pravosudni dužnosnici dobiti i dodatne beneficije, poput uskrsnice, regresa i božićnice. Trošak ove mjere za 2025. godinu procjenjuje se na 25 milijuna eura.
Novi stadion Maksimir: Kreće uklanjanje starog objekta
U vezi s projektom izgradnje novog stadiona Maksimir, Vlada je donijela odluku o uklanjanju postojećeg objekta, a formirat će se i posebno povjerenstvo koje će nadgledati realizaciju projekta.
- – “Ovo je ključan projekt za hrvatski sport. Vlada i Grad Zagreb financirat će ga u omjeru 50/50, a cilj nam je stvoriti moderno sportsko zdanje dostojno europskih standarda” – rekao je Plenković.
Nakon toga, ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je projekt nabave medicinske opreme za jediničnu terapiju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek iznijela plan digitalne transformacije HRT-a i važnosti javnog financiranja nacionalne televizije.
