Pomicanje sata ostaje i 2025.: Evo kada mijenjamo vrijeme i kako to utječe na nas

Iako se često raspravlja o njegovom ukidanju, pomicanje sata u Europskoj uniji i dalje ostaje na snazi. I tijekom 2025. godine kazaljke ćemo pomicati dvaput: jednom na proljeće i jednom na jesen, sukladno dugogodišnjoj praksi.

Tema pomicanja sata svakog proljeća i jeseni ponovno se aktualizira. Zašto to i dalje radimo? Kakav je utjecaj na zdravlje i svakodnevni život? Premda su rasprave o ukidanju pomicanja vremena počele još 2018. godine, konsenzus među državama čanicama Europske unije još uvijek nije postignut. Rezultat je nastavak prakse sezonskog mijenjanja vremena, barem do 2026. godine.

Kada pomicemo satove 2025.?

  • Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 30. ožujka 2025., kada se u 2:00 sata kazaljke pomiču jedan sat unaprijed, na 3:00. Time “gubimo” jedan sat sna, ali dani postaju duži.
  • Zimsko računanje vremena vraća se u nedjelju, 26. listopada 2025., kada se u 3:00 sata kazaljke pomiču jedan sat unazad, na 2:00. Taj dan dobivamo sat sna više, no večeri postaju kraće.

Zašto se praksa nastavlja? Europska komisija je 2018. predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, no države čanice nisu postigle dogovor o jedinstvenom vremenskom okviru. Neki su se zalagali za trajno ljetno, drugi za zimsko računanje vremena. Zbog tog neslaganja, pomicanje sata ostaje na snazi.

Praksa nije univerzalna. Više od 70 zemalja svijeta i dalje mijenja vrijeme, ali neke su je već napustile. Među njima su Rusija, Turska i Bjelorusija, koje su uvele stalno ljetno vrijeme, dok Island satove ne pomiče zbog svog geografskog položaja. Hrvatska, kao i većina zemalja Europske unije, i dalje prati sezonsku promjenu.

Kako pomicanje sata utječe na zdravlje? Izvorna ideja pomicanja sata bila je štednja energije kroz bolju iskoristivost dnevne svjetlosti. No, nova istraživanja pokazuju da su uštede zanemarive. Istovremeno, utjecaj na ljudski organizam nije neznatan.

Stručnjaci upozoravaju da promjena vremena može izazvati:

  • umor i manjak koncentracije,
  • poremećaje sna,
  • povećani stres, osobito kod osjetljivijih skupina.

Kako biste lakše prebrodili prijelaz, preporučuje se:

  • – postepena prilagodba ritma spavanja nekoliko dana unaprijed,
  • – izbjegavanje teške hrane i kofeina u večernjim satima,
  • – šetnja i izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu.

Dok god Europska unija ne donese konačnu odluku, nastavljamo s dvostrukim godišnjim pomicanjem sata. Rasprave se nastavljaju, ali do tada ostajemo u istom vremenskom ritmu.