Prema novom Zakonu o upravljanju zgradama, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., postavljanje klima uređaja na ulična pročelja zgrada više nije potpuno zabranjeno, ali uz vrlo jasne uvjete. Moguće je ugraditi klimu na pročelje samo ako je obnovljena fasada te ako se uređaji nalaze u projektiranim kutijama, uz prethodno izrađen ovlašteni projekt.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavljuje kako će detaljne upute i pojašnjenja objaviti idući tjedan, a posebnu pozornost javnosti izazvao je upravo dio zakona koji regulira vanjske jedinice klima uređaja.
Već postavljene klime ostaju, ali zamjena nije jednostavna
Klima uređaji koji su već postavljeni na pročelja neće morati biti uklonjeni, jer se zakon ne primjenjuje retroaktivno. No, ako uređaj prestane raditi, neće se moći postaviti novi na isto mjesto. Iako u teoriji komunalno redarstvo može reagirati samo po dojavi, većina instalatera već sada odbija ugradnju klima na lokacije koje nisu u skladu sa zakonom.
Klime na balkonima – ali skrivene
Zakon dopušta postavljanje klima uređaja na balkonima koji gledaju na ulicu, ali samo ako se nalaze ispod razine ograde, odnosno ne budu vidljive s ulice. I tu vrijedi tipski projekt, a inspekcije će imati pravo postupanja ako se pravila prekrše.
Predstavnici stanara dobivaju više odgovornosti
Zagrebački predstavnici stanara na edukaciji GSKG-a, koji upravlja s više od 9.000 stambenih zajednica, upozoreni su kako će se njihova uloga značajno proširiti. Prikupljanje potpisa za sve više intervencija postaje obavezno, a dodatna pojašnjenja oko međuvlasničkih ugovora očekuju se nakon što se uspostave registar suvlasnika, kućni red i registar upravitelja, najkasnije do lipnja.
Zakon donosi i nova pravila o fasadama i dizalima, no još se čeka pravilnik o načinu sufinanciranja. Propisano je da država i lokalna samouprava mogu sufinancirati obnovu fasada i ugradnju dizala, ali detalji još nisu poznati.
Buka, kazne i kućni red – tko to nadzire?
Suvlasnici sada mogu ograničiti razinu buke u zgradi, ali i to otvara brojna pitanja – primjerice, kako postupati ako u zgradi djeluje kafić koji ima odobreno radno vrijeme? GSKG navodi da u takvim slučajevima često interveniraju policija i komunalni redari, dok se za kršenje kućnog reda predviđa i višefazni postupak sankcioniranja.
Ako stanar krši kućni red, drugi suvlasnik mora dokumentirati prekršaj, a nakon glasovanja većine, upravitelj izdaje opomenu. Ako se prekršaj ponovi u roku od tri godine, stanaru se može odrediti kazna, ali i to zahtijeva potvrdu većine suvlasnika.
Problem: tko želi biti predstavnik stanara?
Jedan od gorućih problema je nedostatak volontera za predstavnike stanara. Zakon nalaže da zajednica mora odabrati predstavnika, u suprotnom upravitelj postavlja prinudnog. No, čak ni za tu funkciju nema previše kandidata.
GSKG je otvorio javni poziv za prinudne predstavnike, a uvjeti uključuju:
- – poslovnu sposobnost,
- – prebivalište na lokalnom području,
- – da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak,
- – te visoku stručnu spremu.
Plaćanje bi bilo nešto više od klasičnog predstavnika kako bi se potaknula prijava
