Znanstvenici su u istočnom dijelu Antarktike, u izoliranoj regiji poznatoj kao Vilksova zemlja, otkrili ogroman, prastari krajolik koji je netaknut više od 34 milijuna godina.
Ova golema površina, veličine Belgije, smještena je duboko unutar kontinenta, daleko od obale, i prekrivena je ledenim slojem debljine čak 1,5 kilometara.
Ledena vremenska kapsula
Pomoću satelitskih snimki i radara koji prodire kroz led, istraživači su otkrili da je ovaj davno izgubljeni svijet nekoć bio prošaran rijekama, obraslim šumama i čak palmama. Ovi nalazi potvrđuju ranije tragove, poput peluda palmi otkrivenog uz obalu Antarktike, koji je već upućivao na nekadašnju bujnu i toplu klimu na kontinentu.
Procjenjuje se da se taj skriveni krajolik prostire na više od 31.000 četvornih kilometara, što odgovara veličini američke savezne države Maryland.
“Kao da ste pronašli vremensku kapsulu iz davno zaboravljenog svijeta”, izjavio je profesor Stuart Jamieson, voditelj istraživanja sa Sveučilišta Durham.
Antarktika – veća nepoznanica od Marsa
Nekada su kontinenti bili raspoređeni drugačije, a pomicanjem Zemljinih ploča Antarktika se premjestila prema Južnom polu. To je dovelo do stvaranja snažnih oceanskih struja koje su izolirale kontinent od toplijih voda, dok je istodobno razina ugljikova dioksida u atmosferi opadala. Posljedica? Globalno zahlađenje i stvaranje golemog ledenog pokrivača koji i danas dominira kontinentom.
“Tlo ispod istočnog dijela Antarktike manje nam je poznato nego površina Marsa”, dodaje profesor Jamieson.
Zapanjujući reljef ispod leda
Koristeći računalne modele i satelitske podatke, znanstvenici su rekonstruirali dramatičan reljef ispod leda – s impresivnim grebenima i dolinama koje su ostale zarobljene milijunima godina. Otkrivena su tri povišena uzvišenja, dugačka između 120 i 170 kilometara, široka do 85 kilometara, koje razdvajaju doline duboke i do 1.200 metara.
“Ono što vidimo je pradavni krajolik, oblikovan rijekama davno prije nego što je led prekrio kontinent”, pojasnio je Jamieson.
Što nam ovaj svijet može reći o budućnosti?
Otkriće pruža dragocjen uvid ne samo u prošlost, već i u buduće ponašanje antarktičkog ledenog pokrivača, posebno u kontekstu klimatskih promjena. Znanstvenici su primijetili suptilne izbočine na površini leda, što im je pomoglo u mapiranju onoga što leži ispod.
Iako se led povremeno topio tijekom toplijih razdoblja, nikada nije dovoljno nestao da otkrije taj skriveni reljef. No, ako se globalno zagrijavanje nastavi, dijelovi ledenog pokrivača mogli bi se ponovno povući.
“Nastavljamo istraživati kako bismo bolje razumjeli kako su se ledeni pokrivač i krajolik ispod njega mijenjali tijekom svoje duge povijesti”, poručio je Jamieson.
Za sada, ovaj zaboravljeni svijet ostaje zakopan pod debelim slojem leda, no njegovi obrisi polako izlaze na svjetlo – otkrivajući poglavlje Zemljine povijesti za koje nismo ni znali da postoji.
