Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je novo javno izvješće koje donosi pregled aktualnih sigurnosnih izazova i prijetnji s kojima se Hrvatska susreće u 2024. i 2025. godini. Iako se naglašava kako je Hrvatska stabilna i sigurna demokracija, izvješće jasno pokazuje da globalni kontekst postaje sve izazovniji i nepredvidiviji.
S obzirom na kontinuirane promjene u međunarodnim odnosima, a osobito na rat u Ukrajini i tenzije na Bliskom istoku, SOA upozorava da se europska sigurnosna arhitektura mijenja. Europska unija pritom razvija planove za jačanje obrambene suradnje i vlastitih kapaciteta.
Terorizam: Niska prijetnja, ali s ozbiljnim rizicima
Prema podacima iz izvješća, organizirana teroristička prijetnja u Hrvatskoj i dalje je niska, no rizik od samostalnih napada pojedinaca nije moguće u potpunosti isključiti. Prijetnju u Europi ponajviše čine islamski ekstremisti, osobito radikalizirani mladići i maloljetnici, često migranti iz Afrike i Azije.
“Terorističke napade posljednjih godina najčešće izvode radikalizirane osobe, koristeći jednostavna sredstva poput noževa ili vozila”, navodi SOA.
U susjednim državama poput Srbije i BiH, u 2024. zabilježeni su dva džihadistička napada, a regija bilježi povratak stotina bivših pripadnika ISIL-a koji su u matičnim zemljama osuđeni na kratke zatvorske kazne i sada su na slobodi.
Kibernetički napadi i špijunaža: Sve veći izazov
SOA ističe rast broja kibernetičkih napada koji se pripisuju državno-sponzoriranim hakerskim skupinama. U 2024. zabilježeno je 38 napada na državna tijela i institucije, što je rast u odnosu na prethodnu godinu.
Napadi su usmjereni na krađu podataka, špijunažu i narušavanje nacionalne sigurnosti. Od ove godine, SOA je preuzela funkciju središnjeg tijela za kibernetičku sigurnost, što je dodatno ojačalo njenu operativnu ulogu.
Utjecaj rata u Ukrajini i ruska prisutnost u regiji
Poseban dio izvješća bavi se posljedicama rata u Ukrajini. SOA upozorava na pojačano djelovanje ruskih obavještajnih službi, koje se koristi raznim metodama – od sabotiranja pomoći Ukrajini do širenja dezinformacija i straha u državama članicama EU i NATO-a.
Ruski agenti sve su aktivniji i u Srbiji, gdje Moskva jača svoj obavještajni utjecaj, posebno među strukturama koje su prethodno protjerane iz država EU-a.
Zapadni Balkan i regionalne napetosti
SOA ocjenjuje da su neriješena političko-sigurnosna pitanja i dalje glavni izvor nestabilnosti u regiji. U fokusu su napetosti između Srbije i Kosova, kao i promicanje koncepta “Srpskog svijeta”, koji uključuje pokušaje političkog okupljanja Srba u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu pod utjecajem Beograda.
Zabrinjava i trend proglašavanja hrvatskih državljana prijetnjom za sigurnost u Srbiji, kao i njihovo protjerivanje ili pritvaranje, što dodatno pogoršava odnose. SOA ističe i ulogu Srpske pravoslavne crkve, koja podržava taj politički koncept.
Kriminalne grupe i ilegalne migracije
SOA posebno izdvaja srpsko-crnogorske kriminalne skupine koje su aktivne u međunarodnom krijumčarenju droge i često koriste nasilne metode. Ilegalne migracije i dalje su prisutne, a izostanak dokumenata kod većine migranata povećava sigurnosni rizik, uključujući mogućnost infiltracije ekstremista.
U Crnoj Gori se, navodi se, situacija dodatno zakomplicirala zbog političkih podjela između proeuropskih i proruskih snaga, uz jačanje radikalnih stranaka.
SOA-ine aktivnosti i strateški interesi RH
Tijekom 2024., SOA je provela više od 6200 sigurnosnih provjera, gotovo 110.000 provjera stranaca, i prikupila podatke o nestalim osobama iz Domovinskog rata. Naglašava se važnost jadranskih luka i LNG terminala, koji osiguravaju energetsku stabilnost i strateški položaj Hrvatske u Europi.
SOA svoj rad provodi pod parlamentarnim i stručnim nadzorom, a Hrvatska se svrstava među države koje ostvaruju visoku razinu transparentnosti u sigurnosno-obavještajnom sektoru.
