Europski radnici suočeni su s golemim razlikama u primanjima – od mizernih 164 eura u Ukrajini do više od 2.700 eura u Luksemburgu. Prema podacima Eurostata, minimalne plaće u srpnju 2025. pokazuju dubok jaz između istoka i zapada kontinenta, a u mnogim državama inflacija dodatno smanjuje stvarnu vrijednost primanja.
U Europskoj uniji, najmanji zakonski minimalac ima Bugarska – 551 euro, dok je na vrhu Luksemburg sa 2.704 eura. Ako se u izračun uključe zemlje kandidatkinje, Ukrajina zauzima posljednje mjesto s tek 164 eura mjesečno.
Države bez zakonskog minimalca
Pet članica EU-a – Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska – uopće nema zakonski propisan minimalni dohodak. Umjesto toga, plaće se ondje određuju kolektivnim ugovorima, što u pravilu radnicima osigurava znatno veća primanja nego u zemljama s najnižim zakonskim pragovima.
Četiri razreda minimalnih plaća
Prema klasifikaciji Eurostata i analizi Euronewsa, europske zemlje raspoređene su u četiri razreda:
- – Najviša skupina (iznad 1.500 €) – osim Francuske (1.802 €), sve zemlje prelaze 2.000 eura: Luksemburg, Irska (2.282 €), Nizozemska (2.246 €), Njemačka (2.161 €) i Belgija (2.112 €).
- – Srednja skupina (1.000 – 1.500 €) – obuhvaća nekoliko država, većinom iz zapadne i srednje Europe, s minimalcima tek nešto iznad tisuću eura.
- – Niža skupina (600 – 999 €) – uglavnom zemlje jugoistoka Europe, gdje je minimalac dovoljan tek za osnovne troškove.
- – Vrlo niska skupina (ispod 600 €) – osim jedne članice EU, ovdje su uglavnom zemlje kandidatkinje: Sjeverna Makedonija (584 €), Turska (558 €), Bugarska (551 €), Albanija (408 €), Moldavija (285 €) i Ukrajina (164 €).
Kupovna moć mijenja sliku
Nominalni iznosi ne govore cijelu priču. Kupovna moć (PPS) otkriva koliko se realno može kupiti za određeni iznos. Primjerice, iako je luksemburški minimalac 4,9 puta veći od bugarskog, u PPS-u razlika pada na 2,3 puta.
Najviši PPS bilježe Luksemburg (2.035), zatim Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska i Francuska. Najniži među članicama EU-a ima Estonija (886), dok je apsolutno dno Albanija (566). Zanimljivo, neke istočne i balkanske zemlje stoje bolje u PPS-u nego što bi se očekivalo prema nominalnim iznosima.
Rast i pad minimalnih plaća
Od siječnja do srpnja 2025. najveći rast zabilježile su Sjeverna Makedonija (+7,7%) i Grčka (+6,1%), dok su Turska (-21,2%) i Ukrajina (-9,9%) pretrpjele znatan pad.
U usporedbi srpnja 2024. i srpnja 2025., prednjače Crna Gora i Sjeverna Makedonija s više od 20% rasta. U eurozoni je najveći skok imala Hrvatska (+15,5%), ispred Litve (+12,3%). Francuska je rasla skromnih 2%, Španjolska 4,4%, a Njemačka 5,2% – no uz inflaciju, realna dobit radnika je znatno manja.
Stručnjaci ističu da su produktivnost gospodarstva i pregovaračka moć radnika ključni čimbenici u određivanju minimalca. Industrijski i tehnološki razvijenije zemlje postižu bolje rezultate, dok se slabija gospodarstva i dalje bore da održe korak.
Veliki kontrasti između država pokazuju da ideja jedinstvenog europskog životnog standarda ostaje daleko od stvarnosti. Radnik u zapadnoj Europi s minimalcem često može pristojno živjeti, dok na istoku taj isti minimalac jedva pokriva osnovne potrebe.
