EU želi nadzirati poruke. Odvjetnik: Sve će nas se tretirati kao osumnjičenike

Europska komisija predložila je novu Uredbu o sprječavanju i suzbijanju seksualnog nasilja nad djecom na internetu, koja će se naći pred Europskim parlamentom 12. listopada. I dok zagovornici tvrde da je riječ o nužnom koraku radi zaštite djece, kritičari upozoravaju na opasnosti masovnog nadzora i kršenja prava građana.

Kritičari: rizik od zloupotrebe i narušavanja privatnosti

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan ističe da prijedlog nosi brojne tehničke i sigurnosne nedostatke.
“Strahovi glede nadziranja su utemeljeni. Kada imate mogućnost nadzora, uvijek postoji rizik zloupotrebe”, upozorio je. Dodaje kako bi uspostava sustava u roku od šest mjeseci bila praktično nemoguća misija.

Slično smatra i odvjetnik Duje Kozomara, koji prijedlog naziva “bez presedana”.
“Ovaj prijedlog ugrožava temeljna prava, presumpcija nevinosti nestaje i sve nas se tretira kao osumnjičenike. Pod krinkom zaštite djece, sva komunikacija bila bi skenirana i provjeravana”, naglasio je.

Argumenti za: potreba zaštite djece

S druge strane, Nedjeljko Marković iz Udruge Pragma naglašava kako je problem stvaran. Prema istraživanju Vijeća Europe, svako peto dijete doživjelo je neki oblik seksualnog zlostavljanja.
“Postoje milijuni materijala koji se distribuiraju radi zarade i zlostavljanja. Policija i kibernetički odjeli nisu u mogućnosti sami to zaustaviti”, rekao je, dodajući da EU mora pronaći učinkovitije alate.

Ipak, priznaje kako je riječ o “očajničkom kriku” Unije koja nastoji odgovoriti na rastuće nasilje nad djecom, no pita se je li ovakav oblik nadzora najbolji put.

Dvostruka prijetnja: sigurnost i sloboda

Dok jedni upozoravaju na rizik poslovne špijunaže i zloupotrebe podataka, drugi strahuju da će stvaranje infrastrukture za nadzor omogućiti autoritarnim režimima kontrolu komunikacija u druge svrhe.
“Ne možemo govoriti o sigurnoj komunikaciji ako sustav unaprijed skenira sve sadržaje”, poručuje Kozomara.

Stručnjaci se slažu da je zaštita djece prijeko potrebna, no ostaje otvoreno pitanje – hoće li ovakav model nadzora zaštititi djecu ili trajno promijeniti pojam privatnosti u EU.