Rakija, jedno od najprepoznatljivijih tradicionalnih pića u Hrvatskoj, posljednjih godina doživljava veliki preokret – od seoskog običaja do luksuznog brenda. U Slavoniji, gdje ima posebno mjesto u svakodnevici, rakija prati svadbe, obiteljska okupljanja i prijateljska druženja. Za mnoge je i dalje nezaobilazan jutarnji ritual, a poznata slavonska šala kaže kako je “popiti jednu rakiju ujutro ne samo zdravo, nego i malo”.
Potražnja nikad veća
Statistike pokazuju da je u samo dvije godine broj onih koji redovito piju rakiju porastao s 23 na 31 posto. Ugostitelji potvrđuju da je rakija danas među najtraženijim pićima u kafićima, rame uz rame s pivom i vinom.
“Dobro se prodaje u svim kafićima, tako i u ovom, tako da bih ja rekao da se danas rakija pije više nego ikad”, izjavio je za Dnevnik.hr Tomislav Vajda, vlasnik kafića.
Sezona pečenja i miris šljivovice
U istočnoj Hrvatskoj upravo traje sezona pečenja šljivovice. Destiler Dinko Romić iz Nemetina opisuje atmosferu u svojoj proizvodnji:
“Miriši… Sjajno miriši. Bit će dobra šljiva.”
Šljivovica je i dalje sinonim za hrvatsku rakiju, no problemi s urodom posljednjih godina značajno utječu na njenu dostupnost i cijenu.
Šljiva diktira cijenu
Kako objašnjava Romić, cijena rakije u velikoj mjeri ovisi o samom voću:
“Pri formiranju cijene rakije, nama voće igra 60, 70 posto cijene. Šljiva je rodila katastrofalno. Zadnjih nekoliko godina sve ove vremenske prilike koje se događaju, poprilično ugroze urod. Šljive nema puno. Šljiva je skupa, ali je jako kvalitetna i rakija će biti top.”
Loš urod i sve izraženije klimatske promjene izravno povećavaju troškove proizvodnje. Rezultat toga je da litra konzumne šljivovice u trgovinama doseže i 20 eura, dok su domaće, premium rakije često još skuplje.
Od “brlje” do premium brenda
Rakija se posljednjih desetak godina značajno promijenila – od pića koje je imalo etiketu jeftine “brlje” do profinjenog proizvoda usporedivog s konjakom.
“Rakija je do prije par godina bila percipirana kao brlja, a danas je rakija profinjeno piće, piće koje se brendira, gdje se radi na marketingu, piće koje odležava, piće o kojem se brine. Tržište je dobro, potražnje ima”, ističe Romić.
Destilerije ulažu u tehnologiju, dizajn boca i kvalitetu, a sve više proizvođača svoje proizvode plasira i na međunarodna tržišta. Time rakija postaje ne samo tradicijsko piće, već i gastro-brend koji Hrvatsku predstavlja u svijetu.
