Prema posljednjim dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj ukupno 275.426 umirovljenika prima najnižu mirovinu, odnosno oni čija primanja ne premašuju zakonski minimum za isplatu. U prosjeku, najniža mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi oko 448 eura mjesečno, a takvih korisnika čini gotovo jednu trećinu svih umirovljenika, što upućuje na sustavni pritisak u mirovinskom sustavu.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) navode da su u rujnu ti korisnici podijeljeni na sljedeći način: najviše primatelja su korisnici starosnih mirovina (214.991), zatim oni koji primaju invalidsku mirovinu (38.577), dok najmanji broj (21.858) otpada na korisnike obiteljske mirovine. U proteklih nekoliko godina bilježi se ne samo povećanje iznosa najniže mirovine kroz zakonska usklađivanja, već i rast broja onih koji su “zaglavili” na toj razini.
Na primjer, sustav povećanja mirovina za tri posto, kao i dodatna polugodišnja usklađivanja (srpanj i siječanj) dovela su do toga da je vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2025. iznosila 15,32 eura prema službenim podacima. O tome piše ZOMO-zavod. Također, kao što Zakon propisuje, ako mirovina izračunata prema ostvarenim plaćama i godinama staža ispadne niža od zakonski definirane najniže mirovine, tada se korisniku isplaćuje upravo najniža mirovina.
Iako je nominalno povećanje mirovina svakako prisutno, analize pokazuju da broj korisnika najniže mirovine raste. Prema portalu Mirovina.hr, broj umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu bez međunarodnih ugovora proteklog je mjeseca iznosio oko 275.068, pri čemu je prosječni iznos bio 421,96 eura – i to prije dodatnih usklađivanja koja imaju utjecaj na daljnji rast.
Kad se gleda kroz slojeve staža, izračuni pokazuju da za 15 godina staža najniža mirovina iznosi tek oko 230 eura, za 20 godina oko 306 eura, za 25 godina oko 383 eura, a za 30 godina oko 459 eura. Za 35 godina staža granica najniže mirovine iznosi oko 536 eura. Sve ovo važi isključivo za starosnu mirovinu, dok se kod prijevremene mirovine iznos penalizira.
Strukturno, sustav mirovinskog osiguranja suočava se s izazovom da mnogi korisnici najniže mirovine imaju staž prosječno oko 28 godina i četiri mjeseca, što je znatno ispod punog radnog vijeka. Ono što je posebno problematično jest da bi, kad se mirovina računala isključivo prema ostvarenim plaćama i godinama staža, bez primjene mehanizma najniže mirovine, mnogi umirovljenici primali minimalno 298 eura – tj. za oko čak 150 eura manje nego što primaju sada zbog zaštitnog mehanizma.
U praksi to znači da, iako su zakonske mjere usklađivanja usmjerene prema rastu cijena i plaća, velik broj umirovljenika ostaje u poziciji gdje su njihova primanja vrlo blizu razine rizika od siromaštva ili marginalizacije. Podaci ukazuju da više od četvrtine korisnika prima iznose ispod razine koja omogućuje dostojan život bez dodatne pomoći.
Istovremeno, analize pokazuju i značajne razlike po županijama – prosječna mirovina u Zagrebu znatno je viša nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske, što dodatno amplificira regionalne nejednakosti u sustavu. Uz sve to, daljnji rast broja korisnika najniže mirovine može signalizirati da radni vijek i ostvarene plaće mnogih neće biti dovoljni da se izbjegne ovo “najniže” razina primanja.
