U Velikoj Britaniji posljednjih mjeseci raste broj krštenja migranata u hotelskim kadama, što je potaknulo žestoku raspravu o iskrenosti vjerskih preobraćenja i mogućim zloupotrebama sustava azila.
Kako piše The Telegraph, iza ovih obreda stoji kršćanska organizacija Carelinks Ministries, povezana s manjinskom sektom kristadelfijanaca, koja djeluje diljem zemlje i posjećuje hotele s migrantima kako bi provela krštenja.
Radi se o registriranoj dobrotvornoj organizaciji koja već godinama djeluje među izbjeglicama i tražiteljima azila, a prema izvješću iz 2024. godine, Carelinks je “preobratio više od 260 ljudi u oko 30 zemalja”, uključujući i migrante smještene u britanske hotele.
Obredi su jednostavni – kandidati za krštenje ulaze u punu kadu vode, gdje ih volonteri simbolično urone pod vodu, čime se obred smatra dovršenim.
“Ludilo koje treba zaustaviti”
Informacije o “krštenjima u kadama” izazvale su oštre političke reakcije.
Chris Philp, zastupnik Konzervativne stranke i ministar unutarnjih poslova u sjeni, nazvao je ove obrede “ludošću” i dokazom da je britanski azilantski sustav “izvan svake kontrole”.
“Ludost krštenja ilegalnih imigranata u kadi pokazuje da je cijeli sustav sada izvan svake šale i da ga treba potpuno demontirati”, rekao je Philp za The Telegraph.
“Vlada bi trebala odmah prestati prihvaćati sva preobraćenja u Ujedinjenom Kraljevstvu kao osnovu za dodjelu azila. To se zloupotrebljava u industrijskim razmjerima i ovo ludilo mora prestati, a župnici koji potpisuju očito neiskrena preobraćenja iz koristi trebali bi biti kazneno gonjeni zbog pomaganja u imigracijskoj prijevari.”
Ova izjava dolazi godinu dana nakon slučaja Abdula Ezedija, azilanta koji je u Britaniji dobio zaštitu nakon krštenja, a kasnije napao ženu i dvoje djece kemikalijama – što je potaknulo rasprave o mogućem lažiranju vjerskih preobraćenja radi dobivanja azila.
Krštenja pod nadzorom volontera
Jedan od glavnih volontera Carelinksa, Duncan Heaster, potvrđuje da je osobno provodio krštenja u hotelskim kupaonicama.
“Da, radim to”, rekao je Heaster u razgovoru za The Telegraph. “Ali to nije glavni fokus onoga što radim. Ne zanima me rasprava o tome jesu li ti ljudi iskreni ili to rade samo zbog azila.”
Heaster je ranije objavljivao fotografije i videozapise s obreda na društvenim mrežama, no većina je kasnije izbrisana. U jednoj objavi iz lipnja spomenuo je kako je krstio “ženu i nekoliko Iranaca” u hotelu za tražitelje azila u zapadnom Londonu, dok su drugi obredi održani na obali mora.
Carelinks je u službenom odgovoru naglasio da se organizacija ne bavi imigracijskim procesima, već isključivo vjerskim djelovanjem.
“Carelinks ne sudjeluje u procesu pomaganja bilo kojoj osobi da zatraži azil. To je privatna stvar između podnositelja zahtjeva i države,” poručio je glasnogovornik organizacije.
Preobraćenja i sudski postupci
Od 2019. godine zabilježeno je najmanje šest slučajeva na višim imigracijskim sudovima u Velikoj Britaniji u kojima su migranti tražili azil nakon što su postali kristadelfijanci.
U četiri slučaja zahtjevi su odbijeni, dok su u dva slučaja suci odobrili azil, smatrajući da bi povratak u zemlje poput Irana ili Iraka mogao dovesti do vjerskog progona.
Jedan od uspješnih slučajeva zabilježen je 2019. kada je iranski preobraćenik dobio azil jer je sud zaključio da postoji “dobro utemeljen strah od progona zbog vjere”.
Drugi je azilant uspio poništiti odbijanje zahtjeva nakon što je dokazao da je doista aktivno prakticirao kršćanstvo.
Crkve pod povećalom
Osim manjih vjerskih skupina poput Carelinksa, i neke mainstream crkve u Britaniji krste muslimanske tražitelje azila, što dodatno komplicira provjere autentičnosti preobraćenja.
Primjeri iz crkava u Stockportu i Manchesteru pokazuju da su pojedini migranti kršteni svega nekoliko dana nakon dolaska, uz pomoć Google Prevoditelja, bez temeljite provjere vjerskog znanja ili motiva.
Jedan od slučajeva koji su došli do suda uključivao je iranskog migranta koji nije znao objasniti “što mu Isus znači”, zbog čega je njegov zahtjev za azil odbijen.
Slične presude donošene su i za kurdskog Iračanina te Tunižanina, koji je, prema sudskim dokumentima, predočio krivotvorenu potvrdu o krštenju.
Službene smjernice Engleske crkve
Engleska crkva, koja je već ranije bila optuživana da tolerira “pokretnu traku krštenja”, odlučno odbacuje takve tvrdnje.
U novim smjernicama, objavljenima u siječnju 2025., naglašava se da svećenici moraju biti svjesni “rizika od mješovitih motiva” kod osoba koje traže preobraćenje.
U dokumentu stoji:
“Svećenstvo bi trebalo biti svjesno mogućnosti da neki migranti vjeruju kako će im preobraćenje pomoći u zahtjevu za azil, osobito ako je njihov prvi zahtjev odbijen.”
Smjernice su pozdravljene kao pokušaj uvođenja većeg nadzora, no i dalje ostaje nejasno koliko su učinkovite u praksi, s obzirom na to da se krštenja u hotelskim kadama i dalje bilježe diljem zemlje.
Politička pozadina
Britanska vlada posljednjih godina bilježi rekordan broj zahtjeva za azil, a prema procjenama Home Officea, u 2024. godini više od 80.000 ljudi zatražilo je zaštitu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Povezivanje vjerskih preobraćenja s azilantskim pravima sada se sve češće promatra kao novi izazov imigracijske politike, u zemlji koja se već suočava s preopterećenim sustavom i sporim procesima odlučivanja.
Prema riječima Roberta Batesa, direktora istraživanja u Centru za kontrolu migracija, ovi slučajevi “pokazuju da su neka preobraćenja potaknuta nastojanjem da se sustav izigra”.
Istodobno, humanitarne organizacije upozoravaju da nije moguće sve preobraćenike svesti na istu razinu – mnogi su, tvrde, iskreno prihvatili kršćanstvo nakon dolaska u Britaniju.
Britanska javnost ostaje podijeljena – jedni traže oštrije kontrole i zakonske izmjene, dok drugi upozoravaju da pretjerane sumnje mogu ugroziti prava istinskih vjernika koji traže zaštitu.
