U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, Hrvatska ponovno prelazi na zimsko računanje vremena.
Točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke se pomiču jedan sat unatrag, čime ćemo dobiti dodatni sat sna. No, ono što mnogi ne znaju jest da će se ovog puta promjena dogoditi najranije u posljednjih 11 godina – posljednji put ovakav je prijelaz zabilježen 2014. godine.
Ovim pomicanjem vraćamo se na standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET).
Iako većini građana promjena znači “dulje spavanje”, stručnjaci podsjećaju da i ovaj jednostavan prijelaz može utjecati na biološki ritam, osobito kod djece i starijih osoba.
Duga tradicija koja seže do Prvog svjetskog rata
Pomicanje sata nije suvremena ideja. Prvi su ga uveli Njemačka i Austro-Ugarska, još 1916. godine, s ciljem uštedje energije tijekom ratnog razdoblja.
Kako je Hrvatska tada bila dio Austro-Ugarske, i mi smo slijedili tu praksu.
Tijekom 20. stoljeća bivša Jugoslavija više je puta ukidala i ponovno uvodila pomicanje sata, sve dok se 1983. godine sustav nije ustalio.
Nakon usuglašavanja propisa unutar Europske unije 1996., Hrvatska, kao i ostale članice, počela je pomjerati sat posljednje nedjelje u ožujku (ljetno vrijeme) i posljednje nedjelje u listopadu (zimsko vrijeme) – sustav koji vrijedi i danas.
Europska unija još nije donijela konačnu odluku
Pomicanje sata već je godinama tema rasprava unutar EU-a.
Još 2018. godine, Europska komisija provela je javnu anketu u kojoj je sudjelovalo 4,6 milijuna građana, a čak 84 % njih izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata.
Nakon toga, Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja vremena, uz prijedlog da posljednja promjena bude 2021. godine. Međutim, države članice nisu uspjele postići dogovor o tome hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Dok su Francuska i Poljska zagovarale trajni ljetni režim, Finska i Nizozemska željele su zimski, dok je Hrvatska bila sklonija ljetnom vremenu.
Zbog neslaganja među članicama, ali i globalnih kriza poput pandemije, odluka je odgođena do daljnjega.
Zemlje koje su već odustale od promjene vremena
Zanimljivo je da mnoge države izvan Europske unije više ne prakticiraju pomicanje sata.
Rusija je 2014. godine trajno prešla na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na ljetnom računanju.
Slične odluke donijele su i zemlje poput Kine, Indije, Brazila, Argentine, Urugvaja, ali i Irana, Jordana, Sirije i Azerbajdžana.
Stručnjaci navode kako je glavni razlog odustajanja od prakse taj što današnje energetske uštede više nisu značajne, dok promjene vremena mogu izazvati negativne učinke na zdravlje, poput nesanice, umora i smanjenja koncentracije.
Hrvatska ostaje pri dosadašnjem sustavu – zasad
Iako se o ukidanju pomicanja sata raspravlja već godinama, Hrvatska će i ove jeseni zadržati dosadašnji sustav.
Građani tako i ove noći mogu očekivati povratak jednog sata, odnosno izlazak sunca ranije ujutro, ali i kraće dane koji će trajati sve do proljeća.
Meteorolozi objašnjavaju da je zimsko vrijeme prirodnije našem biološkom satu, jer je sunčev izlazak bliži stvarnom vremenu.
Ipak, mnogi građani i dalje preferiraju ljetno računanje, zbog duljih i svjetlijih večeri.
Europska komisija najavila je da će ponovno otvoriti raspravu o ukidanju pomicanja sata u 2026. godini, no zasad ostajemo u istom ritmu – barem još neko vrijeme.
