Ovoga tjedna započinje isplata prvog godišnjeg dodatka na mirovinu, mjere koja se u javnosti već uvriježila pod nazivom “13. mirovina”.
Riječ je o novoj isplati koju će, prema najavama, dobiti svi umirovljenici, a iznos ovisi isključivo o godinama mirovinskog staža. Dodatak se uvodi prvi put, a Vlada ga predstavlja kao dio šireg paketa poboljšanja materijalnog položaja starijih građana.
Šest eura po godini staža
Odluku o visini godišnjeg dodatka Vlada je donijela krajem listopada. Utvrđeno je da vrijednost dodatka iznosi šest eura za svaku godinu mirovinskog staža.
Premijer Andrej Plenković tada je poručio da se radi o nastavku politike jačanja mirovina. S obzirom na prosječan radni staž umirovljenika u Hrvatskoj, prosječni iznos dodatka bit će oko 170 eura, dok će umirovljenici s punih 40 godina staža dobiti 240 eura.
Tko sve ima pravo na dodatak
Godišnji dodatak bit će isplaćen i korisnicima obiteljskih mirovina, pri čemu se staž računa prema preminulom osiguraniku, odnosno supružniku. Isto vrijedi i za korisnike invalidskih mirovina, kao i za one koji su ostvarili pravo na mirovinu s beneficiranim radnim stažem.
Važna informacija za umirovljenike pod ovrhom jest da dodatak neće biti oporezivan niti podložan ovrsi, uz uvjet da korisnik ima otvoren zaštićeni račun, na koji će uplata automatski biti preusmjerena.
Kritike iz redova umirovljeničkih udruga
Unatoč Vladinim porukama, reakcije iz umirovljeničkih krugova nisu blage. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić upozorava da iznos dodatka pokazuje ozbiljan manjak poštovanja prema ljudima koji su odradili cijeli radni vijek.
Smatra da bi dodatak imao smisla tek kada bi se isplaćivao uz božićnicu, dok sadašnji iznos, kako navodi, ostavlja dojam simbolične geste. Upozorava i da su umirovljenici s najnižim mirovinama navikli štedjeti na svemu, zbog čega često ni ne očekuju više.
Prema njezinim riječima, novac će uglavnom završiti na podmirivanju dugova ili skromnim božićnim darovima za unuke, a dodatni problem vidi u nadolazećim poskupljenjima energenata i životnih troškova početkom godine.
“Godišnji dodatak umjesto stvarne 13. mirovine”
Sličan stav ima i predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno Milivoj Špika. On godišnji dodatak vidi kao zamjenu za stvarnu 13. mirovinu kakvu poznaju neke europske zemlje poput Austrije, Španjolske ili Portugala.
Prema njegovu tumačenju, cilj uvođenja dodatka bio je nominalno povećati prosječnu mirovinu, no od toga se na kraju odustalo. Smatra da jednokratna isplata ne može zamijeniti sustavno povećanje mirovina, osobito za one s najnižim primanjima.
Dodatak dolazi u isto vrijeme kad i veći računi
Špika upozorava i na širi kontekst u kojem dodatak stiže. Istodobno, umirovljenicima dolaze uvećani računi za struju, poskupljuju komunalne usluge, a povećava se i cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Ističe da će se prosječni godišnji dodatak od oko 180 eura praktički izjednačiti s novim godišnjim iznosom police dopunskog osiguranja, što dodatno pojačava osjećaj da se dio novca brzo vraća kroz druge troškove.
Kako na dodatak gledaju sami umirovljenici
Mirjana, umirovljenica iz okolice Zagreba, kaže da će joj dodatak dobro doći, ali bez velikih iluzija. Navodi da ima mnogo računa za platiti, a dio novca planira dati unucima za Božić, koji će, kako se šali, biti najveći dobitnici ove isplate.
Ozbiljnije dodaje da će joj dodatak pomoći da na kraju godine “uhvati malo zraka”, ali da već nakon blagdana počinje nova financijska borba. Kaže da u siječnju vjerojatno više neće ni osjećati da je taj novac ikada sjedio na računu.
