Socijaldemokratska partija najavila je izmjene Kaznenog i Prekršajnog zakona kojima želi jasnije definirati i strože sankcionirati javno veličanje fašističkih, nacističkih, ustaških i četničkih režima, ali i zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata. Prijedlog zakonskih izmjena trebao bi se do kraja godine naći u saborskoj proceduri.
Klub zastupnika SDP-a predlaže dopunu Kaznenog zakona dodavanjem novog stavka u članak 325., kojim bi se uvelo kazneno djelo s predviđenom kaznom zatvora do tri godine.
Što bi se smatralo kaznenim djelom
Prema prijedlogu SDP-a, kaznena odgovornost odnosila bi se na javno korištenje simbola, pokliča, pozdrava, parola, slogana, oznaka, slika, načina pozdravljanja ili odora, ako su takvi oblici izražavanja prikladni potaknuti nasilje ili mržnju.
U zakonskom tekstu precizno se navodi da će se kazniti onaj tko:
„simbolom, pokličem, pozdravom, parolom, sloganom, oznakom, slikom, načinom pozdravljanja, odorom ili na drugi način javno veliča ili promovira fašistički, nacistički, ustaški ili četnički pokret ili režim na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože ili kakvih drugih osobina“.
„Svjedočimo sustavnom porastu relativizacije“
Predstavljajući prijedlog, saborski zastupnik Arsen Bauk upozorio je da Hrvatska posljednjih godina bilježi zabrinjavajući trend normalizacije ekstremnih ideologija.
„Svjedočimo sustavnom porastu relativizacije totalitarnih ideologija“, rekao je Bauk, istaknuvši da se posebno problematičnim pokazuje sve češća pojava ustaške simbolike u javnom prostoru.
Prema njegovim riječima, pozdrav „Za dom spremni“ redovito se pojavljuje na javnim okupljanjima, sportskim događajima i društvenim mrežama te djeluje kao okidač za govor mržnje i prijetnje, osobito prema pripadnicima nacionalnih manjina.
Povijesni kontekst i upozorenje na ekstremizam
Bauk je naglasio da se ne radi o simbolima bez značenja, već o obilježjima čija je povijesna uloga duboko povezana s nasiljem.
„Riječ je o simbolima i pokličima čija je povijesna jedina funkcija bila opravdavanje i provedba sustavnog nasilja, deportacija, progona i ubojstava ljudi na temelju njihove rase, vjere, etničke pripadnosti i podrijetla, čime se otvara prostor ekstremizmu“, rekao je.
Dodao je da donošenje jasnijeg zakonskog okvira predstavlja i moralnu obvezu Republike Hrvatske.
„Nitko u demokratskoj državi koja je članica EU i Vijeća Europe ne smije bez posljedica javno isticati simbole režima koji su počinili genocid, masovna ubojstva, etnička čišćenja i sustavnu diskriminaciju“, poručio je Bauk, upozorivši da „ne smije postojati pravni vakuum koji omogućava da se povijesni zločini koriste kao politički alat“.
Prekršaji, kazne i zakonske iznimke
Uz Kazneni zakon, SDP predlaže i izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema tom prijedlogu, remećenjem javnog reda i mira smatralo bi se javno izvođenje, reproduciranje, nošenje ili isticanje sadržaja povezanog s fašističkim, nacističkim, ustaškim ili četničkim režimima.
Za takva djela bile bi propisane novčane kazne od 700 do 4000 eura, čak i kada se ne radi o izravnom poticanju mržnje, nego o veličanju ili odobravanju tih režima.
Istodobno su predviđene iznimke za znanstveni, stručni, književni i umjetnički rad, novinarski posao te druge oblike javnog djelovanja učinjene u javnom interesu, pod uvjetom da se nijedan od režima ne veliča niti odobrava.
Uključeni i komunistički zločini
Prijedlog SDP-a obuhvaća i javno veličanje zločina počinjenih u vezi s Drugim svjetskim ratom, uključujući i zločine nad pripadnicima hrvatskog naroda i nacionalnih manjina.
Poseban naglasak stavljen je na poslijeratne likvidacije, masovne grobnice i političke odmazde, za koje Bauk navodi da bi se također sankcionirale.
„Ova odredba osigurava da se veličanje poslijeratnih likvidacija, masovnih grobnica i političkih odmazdi također sankcionira kao narušavanje javnog reda i mira“, rekao je, potvrdivši da se to odnosi i na komunističke zločine.
Thompson i uloga sudova
Govoreći o pjesmi „Bojna Čavoglave“, Bauk je naglasio da zakon mora predvidjeti iznimke zbog slobode izražavanja, ali i jasno propisati odgovornost.
„Oni koji se ipak u to upuste trebat će dokazati da ne veličaju ili ne odobravaju navedene režime, a dotičnom će umjetniku to biti teško dokazati“, rekao je.
Dodao je da takve odluke ne smiju donositi političari.
„To bi trebalo prepustiti sudovima da ne bude da ‘Partija sudi’, nego sudovi sude“, istaknuo je, dodajući da prema njegovu mišljenju „nije problem u pjevaču, nego u premijeru“, jer ako je prekršaj počinjen, a država nije reagirala, odgovornost leži na institucijama.
