Izjava srpskog ministra informiranja i telekomunikacija Borisa Bratine izazvala je val reakcija diljem regije nakon što je u emisiji na srpskoj televiziji iznio niz tvrdnji o Hrvatskoj i njezinoj povijesti. Bratina je tijekom gostovanja govorio o, kako je rekao, „nesposobnosti Hrvata da se suoče s vlastitom prošlošću“, uz tvrdnje koje su mnogi ocijenili provokativnima i neprihvatljivima.
Govoreći o odnosu Hrvatske prema svojoj povijesti, ministar je izjavio kako Hrvati, prema njegovu mišljenju, „izbjegavaju pogledati u sebe“, dodavši da bi „imali što vidjeti“. „Hrvati, ako bi mogli da spase dušu, to bi bio pogled u sebe same“, rekao je Bratina, usporedivši taj proces s teškom introspekcijom čitavih naroda.
U nastavku je Bratina ustvrdio da se Hrvatska, kako je rekao, „boji velike kazne“, usporedivši taj osjećaj sa strahom djeteta koje zna da je pogriješilo. Posebno je spomenuo bivšeg hrvatskog političara i sadašnjeg izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju Tonina Piculu, kojeg je prozvao da „od Srbije traži da se odrekne svega srpskog“. Usporedivši to s Ukrajinom, Bratina je izjavio da se „takve politike plaćaju teritorijima“, što je izazvalo oštre reakcije analitičara i političkih komentatora u regiji.
Bratina je pritom dodao kako, prema njegovom mišljenju, „ne postoji drugačiji oblik kazne“, ali je pokušao ublažiti ton rekavši da ne zagovara nasilje. „Nadam se da nitko nema namjeru da ide okolo i ubija Hrvate samo zato što su Hrvati“, kazao je, pokušavajući se distancirati od mogućih ekstremnih tumačenja vlastitih riječi.
Unatoč tome, izjava da se Hrvatska „mora kazniti“ zbog, kako je naveo, „stravičnog sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, naročito u Drugom svjetskom ratu te tijekom devedesetih godina“, izazvala je lavinu kritika. Ministar je dodao da se, po njegovu mišljenju, odgovornost proteže i na socijalističko razdoblje, tvrdeći da su „crvene ustaše“ vodile hrvatski dio Komunističke partije.
Prema informacijama Večernjeg lista, Domovinski pokret već je upoznao Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s Bratininim izjavama te će od svojih partnera u Vladi tražiti službenu reakciju države. Očekuje se da će Ministarstvo zatražiti objašnjenje od Beograda, dok dio analitičara smatra da bi se slučaj mogao preliti i na razinu Europske unije, s obzirom na to da Srbija još uvijek pregovara o pristupanju.
Politički analitičar iz Zagreba, koji je želio ostati anoniman, izjavio je za Dnevnik.in da „ovakve izjave ne doprinose pomirenju ni stabilnosti regije, već pokazuju koliko su odnosi između Beograda i Zagreba i dalje opterećeni poviješću“.
„Srbija često koristi Hrvatsku kao politički alat u unutarnjim obračunima, a ovo nije prvi put da visoki dužnosnici posežu za provokacijama uoči važnih događaja u zemlji“, rekao je.
Bratina, poznat po svojim nacionalno obojenim izjavama i ranijim kritikama Zapada, u nekoliko je navrata već bio predmet medijskih rasprava zbog kontroverznih komentara o regiji. Ovaj put, međutim, njegove su riječi naišle na posebno snažan odjek u Hrvatskoj, gdje su brojni zastupnici i javne osobe osudili njegov istup.
Na društvenim mrežama pojavile su se brojne reakcije građana, od oštrih osuda do poziva na diplomatske mjere. Dio korisnika Twittera podsjetio je na ranije Bratinine izjave protiv Europske unije i NATO-a, dok su drugi istaknuli da ovakve poruke „štete samoj Srbiji“ u kontekstu europskih integracija.
Kako neslužbeno doznaje Dnevnik.in, unutar hrvatske diplomacije već se raspravlja o mogućnosti službenog protesta prema Beogradu. Ne isključuje se ni mogućnost da će Hrvatska tražiti reakciju Europske komisije zbog, kako navode izvori, „govora koji potiče netrpeljivost među narodima“.
