Djeca koja satima bulje u ekrane mobitela, tableta i računala imaju sve veći rizik razvoja kratkovidnosti, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Stručnjaci govore o pravoj epidemiji miopije, bolesti koja je do prije samo nekoliko desetljeća bila rijetka među najmlađima.
Prema podacima HZJZ-a, globalni pristup mobilnim telefonima gotovo se utrostručio u manje od deset godina — s 21,6 posto 2014. na čak 69 posto 2023. godine.
Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja pred ekranima provedu više od četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik razvoja kratkovidnosti u usporedbi s onima koji ih koriste manje od jednog sata dnevno.
Stručnjaci: Ekrani mijenjaju dječji vid
Kratkovidnost ili miopija danas pogađa više od 2,2 milijarde ljudi u svijetu. Ako se trend nastavi, do 2050. gotovo polovica svjetske populacije bit će kratkovidna.
U Europi su razlike velike – prevalencija se kreće od 11,9 do 49,7 posto, s prosjekom od 23,5 posto. Stručnjaci upozoravaju da način života i navike djece igraju ključnu ulogu.
Ako je jedan roditelj kratkovidan, dijete ima dvostruko veći rizik; ako su oba roditelja – rizik raste i do pet puta.
“Ono što smo nekoć smatrali genetikom, sada sve više pokazuje utjecaj okoline i načina života”, poručuju iz HZJZ-a.
Djeca manje crtaju, više scrollaju
Pedagozi i oftalmolozi ističu da današnja djeca „manje boje, a više skrolaju“.
Učitelji upozoravaju da djeca u školu dolaze s lošijom koncentracijom, slabijom motoričkom kontrolom i – sve češće – naočalama.
Produženi rad na blizinu, poput čitanja i gledanja u ekran na udaljenosti manjoj od 30 centimetara, dodatno povećava rizik. Istraživanja pokazuju da čitanje dulje od pola sata bez pauze može ubrzati razvoj miopije.
Boravak na otvorenom – prirodni lijek za dječje oči
Jedini dokazani „antidot“ na kratkovidnost je – boravak na otvorenom.
Djeca koja svaki dan provode barem 40 do 80 minuta na svježem zraku imaju znatno manji rizik od razvoja problema s vidom.
U Tajvanu, primjerice, program Tian-Tian 120 poticao je svakodnevnu igru na otvorenom i uspio zaustaviti rast miopije među školarcima. Rezultati su potvrdili: dnevno svjetlo i pogled u daljinu čine razliku.
HZJZ navodi da intenzitet prirodne svjetlosti, razina vitamina D i lučenje dopamina u mrežnici imaju zaštitni učinak na oči djece.
Ekrani i najmlađi: „Do druge godine – nula minuta dnevno“
Preporuke HZJZ-a su jasne:
- Djecu do druge godine života ne treba izlagati ekranima uopće.
- Do pete godine maksimalno sat vremena dnevno.
- Do 12. godine – najviše dva sata.
Roditeljima se savjetuje da potaknu djecu na boravak na dnevnom svjetlu, igru i učenje u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla, te da redovito odlaze na preventivne preglede.
Od 2015. u Hrvatskoj postoji obvezni probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu, a Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti uveden je godinu dana kasnije. Prema podacima Ministarstva zdravstva, testiranje u toj dobi otkrije do 97 % svih anomalija oka.
Stručnjaci pozivaju na oprez
„Digitalni uređaji postali su neizostavan dio života, ali moramo naučiti djecu pravilno koristiti tehnologiju, a ne da tehnologija koristi njih“, poručuju iz HZJZ-a.
Oftalmolozi ističu kako je najveći izazov u balansu – tehnologija donosi znanje, ali i rizik ako se koristi bez mjere.
Dodaju da roditelji moraju biti svjesni da kratkovidnost nije prolazna pojava – jednom kad se razvije, ostaje za cijeli život.
