Stanovnici zapadnog dijela Bosne i Hercegovine prije mjesec i pol dana svjedočili su rijetkom i znanstveno iznimno vrijednom fenomenu. Pad meteorita, koji se dogodio 11. studenoga, zabilježen je kamerama više europskih mreža za praćenje svemirskih pojava, a fragmenti su pali na područje u okolici sela Medna, nedaleko od Mrkonjić Grad.
Prema procjenama astronomskih mreža, dijelovi svemirskog tijela raspršili su se po području veličine približno tri puta dva kilometra, obuhvaćajući livade, šumske dijelove i lokalne staze. Upravo zbog toga stručnjaci apeliraju na lokalno stanovništvo i izletnike da obrate pažnju prilikom svakodnevnih aktivnosti na otvorenom.
Što je zapravo palo s neba?
Astronom Nedim Mujić pojasnio je da postoji velika vjerojatnost kako je jedan veći komad meteorita, težak oko jednog kilograma i veličine šake, preživio prolazak kroz atmosferu i pao na tlo. Uz njega se, prema procjenama, rasulo i stotinjak manjih fragmenata, veličine lješnjaka, oraha ili kestena.
Meteoriti koji su pali na ovo područje, ističe Mujić, najvjerojatnije su kameni hondriti, vrsta koja čini više od 90 posto svih do sada pronađenih meteorita na Zemlji. Upravo zbog njihove strukture i sastava, ovakvi uzorci iznimno su važni za znanstvena istraživanja.
Zbog mogućnosti pronalaska fragmenata, astronomi su upozorili mještane da budu oprezni tijekom ispaše stoke, branja gljiva, šetnji i planinarenja, jer se meteoriti mogu lako zamijeniti s običnim kamenjem.
Pad snimljen iz više država
Sam ulazak svemirskog tijela u atmosferu nije prošao nezapaženo. Pad meteorita snimile su dvije kamere iz Mađarske te tri kamere iz Hrvatske, koje su dio Hrvatska meteorska mreža. Snimke i fotografije jasno prikazuju sjajnu vatrenu kuglu i eksploziju u atmosferi.
Analizom dostupnih podataka pretpostavlja se da je tijelo mase oko deset kilograma ušlo u Zemljinu atmosferu iz pravca zapada te se raspalo na visini od približno 19 kilometara. Podaci o brzini i smjeru vjetra korišteni su za izračun mogućeg mjesta pada, koje se poklapa s područjem sela Medna.
Zašto je pronalazak meteorita važan?
Stručnjaci ističu da bi pronalazak barem jednog fragmenta imao veliku znanstvenu vrijednost jer se radi o svježem materijalu iz svemira, koji nije dugo bio izložen utjecajima okoliša na Zemlji.
Idealni scenarij, navode astronomi, bio bi slanje uzoraka u specijalizirane institute, poput onih u Beču, gdje bi se mogla provesti detaljna analiza izotopskog sastava, ali i istražiti eventualna prisutnost organskih molekula koje mogu dati uvid u nastanak Sunčeva sustava.
Upravo ovakvi nalazi pomažu znanstvenicima da bolje razumiju porijeklo planeta i svemirskih tijela, ali i procijene potencijalne rizike budućih udara.
Građani kao dio znanstvene mreže
U cijelu priču aktivno se uključila i Bosanskohercegovačka meteorska mreža, koja planira značajno proširenje sustava za praćenje nebeskih pojava. U planu je postavljanje najmanje 20 novih kamera diljem zemlje, čime bi se povećala preciznost u praćenju i lociranju budućih padova meteorita.
Mujić pritom poziva građane da se uključe u projekt postavljanjem kamera na pogodnim lokacijama s internetskom vezom. Na taj način, ističe, i obični ljudi mogu izravno sudjelovati u globalnim znanstvenim istraživanjima svemira, ali i pomoći u bržem pronalasku potencijalno vrijednih uzoraka nakon ovakvih događaja.
