Hrvatsko gospodarstvo bilježi snažan i dugotrajan trend rasta obrtništva. Broj obrta u zemlji dosegnuo je povijesni maksimum, a podaci pokazuju da interes za samostalno poslovanje ne jenjava ni u uvjetima rasta troškova i nedostatka radne snage.
Prema službenim evidencijama Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 133.640 obrta, što je 10.578 više nego godinu ranije, odnosno rast od 8,6 posto. U usporedbi s 2020. godinom, riječ je o čak 42.672 nova obrta, odnosno skoku od gotovo 47 posto u samo četiri godine.
U obrtničkom sektoru ističu da ovakav rast nije slučajan. Obrtništvo se sve češće percipira kao stabilan izvor prihoda i fleksibilnijeg načina rada, posebno među mlađom populacijom koja želi veću kontrolu nad vlastitim vremenom i poslovnim odlukama. Istodobno, tržište rada pokazuje sve izraženiji manjak kvalificiranih majstora, što dodatno povećava atraktivnost obrtničkih zanimanja.
Iz Hrvatska obrtnička komora poručuju da su majstorska zanimanja danas iznimno tražena i dobro plaćena, a gotovo da ne postoji struka u kojoj se ne osjeća nedostatak radnika. Obrtnici su, naglašavaju, postali neizostavan dio svakodnevnog života – od uslužnih djelatnosti do proizvodnje i prijevoza.
Uslužni obrti nose najveći teret rasta
Najveći porast i dalje bilježi Ceh uslužnog zanatstva, u kojem je tijekom prošle godine registrirano 8.215 novih obrta, što predstavlja rast od gotovo 12 posto. U kombinaciji s ugostiteljstvom i turizmom, ovaj sektor čini oko dvije trećine ukupnog broja obrta u Hrvatskoj.
Zanimljivo, ugostiteljstvo i turizam, iako brojčano jaki, bilježe tek simboličan rast – svega 12 obrta više nego godinu ranije. S druge strane, snažno rastu i djelatnosti vezane uz osobne usluge. Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnessa bogatiji je za više od tisuću novih obrta, dok je prijevoz osoba i robe dobio dodatnih 1.009 obrtnika. Rast bilježi i proizvodno zanatstvo, iako znatno umjerenijim tempom.
Pad se, pak, bilježi u trgovini, gdje je registrirano stotinjak obrta manje, te u ribarstvu, marikulturi i poljodjelstvu, koji su godinu završili s blagim minusom.
Više obrta, više zaposlenih
Rast broja obrta prati i rast zaposlenosti. U obrtima je zaposleno 236.280 osoba, od čega je 135.843 obrtnika i 100.437 zaposlenih radnika. U odnosu na 2020. godinu, to je više od 50 tisuća novih radnih mjesta, odnosno povećanje od 27 posto.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe da se istodobno događa i strukturna promjena u obrtništvu. Tradicionalni i umjetnički obrti poput klobučara, postolara, češljara ili kišobranara sve teže opstaju zbog jake industrijske i uvozne konkurencije, dok se otvaraju potpuno nove niše.
Posebno se razvijaju IT usluge, savjetodavne djelatnosti, dizajn i online trgovina, ali i zanimanja povezana s potrebama građana. Kao primjer brzorastuće djelatnosti navodi se grooming – profesionalna njega kućnih ljubimaca, koja je u kratkom razdoblju postala jedan od najdinamičnijih segmenata uslužnog obrtništva.
Mladi se okreću strukovnim školama
Rastući broj obrta prati i povećan interes za strukovna zanimanja. U programe obrazovanja za obrtnička zanimanja prošle godine upisano je 8.394 učenika, što je šest posto više nego godinu ranije. Najveći interes bilježe zanimanja kuhara, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera i operatera za strojne obrade.
Istodobno se upozorava na izazove u obrazovnom sustavu. Uvođenjem modularne nastave, za neka zanimanja trenutačno ne postoje trogodišnji programi, što otvara pitanje usklađenosti školovanja s potrebama tržišta rada, kao i kvalitete naukovanja.
Obrt i nakon mirovine
Nova zakonska promjena dodatno je proširila krug potencijalnih obrtnika. Od početka godine korisnici starosne mirovine mogu registrirati obrt i nastaviti raditi, uz mogućnost isplate 50 posto mirovine bez prekida poslovanja. Interes postoji, iako će stvarni učinci ove mjere biti vidljivi tek u nadolazećem razdoblju, s obzirom na to da je riječ o relativno novoj opciji.
U obrtničkom sektoru naglašavaju da bi ova mogućnost mogla zadržati vrijedna znanja i iskustvo starijih majstora na tržištu rada, osobito u djelatnostima u kojima je manjak stručnog kadra najizraženiji.
