Napetosti između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske prelile su se u otvoreni politički sukob koji bi, prvi put nakon dugo vremena, mogao završiti državnim referendumom. Povod je organizacija svečanog dočeka hrvatskih rukometnih reprezentativaca na Trgu bana Josipa Jelačića, održanog bez dozvole Grada, ali uz izravnu uključenost državnih institucija.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević poručio je da je riječ o ozbiljnom presedanu i najavio institucionalni odgovor koji uključuje Ustavni sud, a potom i skupljanje potpisa za referendum, ako sud ne reagira u zadanom roku.
“Vlada nema pravo zadirati u lokalnu autonomiju”
Na konferenciji za medije održanoj dan nakon dočeka, Tomašević je bio izravan i neuobičajeno oštar. Naglasio je da je Grad Zagreb uskraćen za pravo upravljanja vlastitim javnim prostorima, što smatra kršenjem Ustava i temelja lokalne samouprave.
– “Vlada nema pravo zadirati u lokalnu autonomiju, a na sljedećoj sjednici Skupštine, zakazanoj za 24. veljače, mi ćemo tražiti Ustavni sud da se oglasi o tome. A ako ne da odgovor u roku od 30 dana, cijela progresivna oporba ide u skupljanje potpisa za referendum, pa će građani odlučiti je li zadiranje Vlade u autonomiju lokalne samouprave ustavno ili nije. Mi ćemo i dalje braniti sve ustavne vrijednosti”, rekao je Tomašević.
Njegove riječi dolaze nakon što je na glavnom gradskom trgu postavljena bina i održan program s nastupom Marka Perkovića Thompsona, iako Grad, kako tvrde u gradskoj upravi, nikada nije izdao dozvolu za zauzimanje javne površine.
Drugi put u kratkom razdoblju
Gradonačelnik je naglasio kako ovo nije izoliran slučaj. Prema njegovim riječima, riječ je o drugom ozbiljnom zadiranju države u nadležnosti Grada Zagreba.
Prvi se, kako navodi, dogodio tijekom postupka donošenja Generalnog urbanističkog plana, a potom i kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju, koji su, tvrdi, dodatno oslabili ovlasti lokalnih jedinica.
Upravo će taj zakon biti središnja točka mogućeg referendumskog pitanja.
– “Ovako kako je zakon izglasan, on oduzima pravo gradovima da upravljaju svojim prostorom. Ministarstvo može zaobići lokalnu razinu i samo proglasiti što je javni interes, često na štetu javnosti, a u korist privatnih investitora”, objasnio je Tomašević.
Koliko potpisa treba za referendum?
Ako se pokrene referendumska inicijativa, zakon je jasan. Hrvatski sabor dužan je raspisati referendum ako to zatraži 10 posto ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Prema službenim podacima nakon popisa stanovništva iz 2021. godine, to znači točno 368.867 potpisa.
Odluka na referendumu donosi se većinom glasova birača koji mu pristupe, a prema Ustavu, takva je odluka obvezatna za sve institucije. Referendum može raspisati i predsjednik Republike, na prijedlog Vlade, uz supotpis predsjednika Vlade.
Tko može glasati i tko nadzire postupak
Pravo sudjelovanja na državnom referendumu imaju svi hrvatski državljani stariji od 18 godina. Glasovanje se provodi na biračkim mjestima u Hrvatskoj, ali i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu.
Za nadzor zakonitosti zaduženi su Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske, a svaki birač ima pravo uložiti prigovor u roku od 48 sati nakon završetka glasovanja ako uoči nepravilnosti.
Zakon o referendumu dodatno propisuje da tijela vlasti godinu dana nakon referenduma ne smiju donositi odluke suprotne volji birača, čime se odluci daje dodatna težina.
Političke posljedice tek se naziru
Iako je povod sukoba bio doček sportaša, rasprava se brzo pretvorila u šire pitanje odnosa države i lokalne vlasti, granica ovlasti i političke kontrole nad javnim prostorom.
Grad Zagreb zasad čeka potez Ustavnog suda, dok oporba najavljuje zajedničko djelovanje ako odgovor izostane. Paralelno s time, Vlada se još nije službeno očitovala o mogućem referendumu, dok političke reakcije s obje strane postaju sve oštrije.
