Usklađivanje mirovina ponovno je došlo u fokus javnosti nakon što je dijelu umirovljenika ovog tjedna sjela uvećana isplata mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Riječ je o redovitom usklađivanju koje se provodi dvaput godišnje, isključivo prema stopi inflacije, a prvi ovogodišnji obračun već je vidljiv na računima dijela korisnika.
Umirovljenici koji primaju kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa među prvima su osjetili promjenu. Njima je Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo isplatilo uvećane iznose za veljaču, sukladno stopi rasta potrošačkih cijena za drugo polugodište prošle godine.
Za razliku od mirovina iz prvog stupa, koje se usklađuju prema složenijoj formuli koja uključuje i kretanje plaća, mirovine iz drugog stupa prate isključivo inflaciju. To u praksi znači da su povećanja često znatno skromnija, osobito u razdobljima kada cijene rastu brže od primanja.
Prema službenim podacima, stopa usklađivanja iznosi 2,0 posto, što na prosječnu isplatu iz drugog stupa od oko 100 eura donosi povećanje od svega dva eura mjesečno. Iako je riječ o formalnom rastu, mnogi umirovljenici ističu da se takva razlika u svakodnevnim troškovima jedva primijeti.
Dio korisnika, međutim, na povećanje će još pričekati. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo tradicionalno usklađivanje isplaćuje tek u travnju, i to sa zaostacima. Isto razdoblje očekuje i oko 1,2 milijuna umirovljenika koji primaju mirovine isključivo iz prvog stupa, a kojima se siječanjsko usklađivanje također isplaćuje u proljeće.
Posebna situacija odnosi se na korisnike invalidskih mirovina, kojima će u veljači biti isplaćeni iznosi veći za oko deset posto, što predstavlja jedno od značajnijih povećanja unutar mirovinskog sustava u ovoj godini.
Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se trenutno isplaćuje više od 26 tisuća osnovnih mirovina, uz koje se korisnicima dodatno isplaćuje i dio iz drugog stupa. Prosječna mirovina tzv. dvostupaša iznosi oko 845 eura, dok prosječne starosne mirovine prelaze 1.036 eura, uz dodatak koji dolazi iz obvezne kapitalizirane štednje.
Unatoč formalnim povećanjima, nezadovoljstvo među umirovljenicima nije nova pojava. Tijekom proteklih godina stope usklađivanja znatno su varirale. U razdoblju snažne inflacije zabilježena su i rekordna povećanja, no već sljedeće godine uslijedili su znatno skromniji postoci, što je kod mnogih izazvalo osjećaj nesrazmjera između rasta troškova života i rasta mirovina.
Prošle godine mirovine iz drugog stupa usklađivane su po stopama od 1,7 i 1,8 posto, dok su ranijih godina pojedina usklađivanja bila tek simbolična. Upravo takvi iznosi često su povod raspravama o dugoročnoj održivosti sustava i stvarnoj kupovnoj moći umirovljenika koji ovise o kombiniranim primanjima.
