Njemački socijalni sustav suočava se s ozbiljnim izazovima, a nove projekcije upozoravaju na mogućnost rekordnog rasta doprinosa u sljedećem desetljeću. Prema analizi Instituta IGES, izrađenoj za zdravstveno osiguranje DAK-Gesundheit, ukupna stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje za slučaj nezaposlenosti mogla bi se do 2035. godine približiti granici od 50 posto bruto plaće.
To znači da bi zaposleniku s bruto primanjima od 4000 eura u budućnosti moglo ostati oko 2000 eura neto, nakon što se odbiju sva obvezna davanja.
Već iduće godine očekuje se novo povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje – s trenutačnih 17,7 na oko 18,3 posto. Dugoročne projekcije pokazuju da bi ta stopa do 2033. mogla premašiti i 20 posto, čime bi se dodatno povećalo opterećenje rada.
Pod pritiskom je i sustav osiguranja za dugotrajnu skrb. Doprinosi bi s današnjih 3,8 posto mogli porasti na 4,1 posto već 2027. godine, a potom i na 5 posto do 2033. godine.
Mirovinski doprinosi trenutačno iznose 18,6 posto. Iako bi zasad trebali ostati stabilni, zbog nepovoljnih demografskih trendova – starenja stanovništva i sve manjeg broja radno aktivnih građana – očekuje se njihov rast na oko 21 posto do 2035. godine.
Istodobno bi se doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti mogao povećati s 2,6 na 3,4 posto.
Zašto dolazi do rasta socijalnih davanja?
Razloga je više. Već 2027. godine istječu savezni zajmovi kojima je vlada dosad podupirala sustav socijalnog osiguranja. Bez tih financijskih injekcija, fondovi će se morati oslanjati na veće doprinose zaposlenih i poslodavaca.
Uz to, troškovi zdravstvenog sustava nastavljaju rasti. Procjenjuje se da će rashodi porasti za oko 6,8 milijardi eura, ponajprije zbog povećanih troškova liječenja i skrbi.
Autori analize upozoravaju da postojeće financijske mjere neće biti dovoljne za dugoročno smanjenje doprinosa. Zdravstveno osiguranje DAK predlaže trofazni stabilizacijski pakt koji uključuje ograničavanje rasta rashoda u skladu s prihodima te smanjenje PDV-a na lijekove s 19 na sedam posto. Time bi se, prema procjenama, moglo uštedjeti oko 5,3 milijarde eura.
Granica od 40 posto postaje prošlost?
Njemačka je ranije isticala kako ukupni doprinosi ne bi smjeli prelaziti 40 posto bruto plaće. Međutim, projekcije pokazuju da bi već 2027. ukupna stopa mogla dosegnuti 43,6 posto.
U najnepovoljnijem scenariju, do 2035. godine doprinosi bi mogli narasti i na 53,7 posto, čime bi više od polovice bruto primanja odlazilo na obvezna davanja.
Takav razvoj situacije značio bi osjetno smanjenje raspoloživog dohotka za milijune radnika, u razdoblju kada su troškovi života i dalje pod pritiskom inflacije, a pitanje održivosti socijalnog modela postaje sve glasnije u javnom prostoru.
