Kraj veljače u Europi donosi izražen vremenski preokret. Nakon dugotrajnog zimskog razdoblja obilježenog oborinama, snijegom i lokalnim poplavama, meteorološke karte pokazuju nagli dolazak toplijeg zraka nad velik dio kontinenta, uključujući i Hrvatsku.
Prema prognozama meteorološkog portala Severe Weather Europe, nad središnjim dijelom kontinenta formira se snažna toplinska kupola, odnosno područje visokog tlaka koje djeluje poput poklopca i zadržava topao zrak u nižim slojevima atmosfere.
Riječ je o obrascu poznatom kao Omega blok, stabilnoj atmosferskoj situaciji u kojoj se snažan greben visokog tlaka nalazi između dviju ciklona. Takva konfiguracija blokira prodor hladnijeg zraka sa sjevera i omogućuje naglo zatopljenje.
Toplija zračna masa najprije će zahvatiti Španjolsku i Portugal, a zatim će se tijekom posljednjeg tjedna veljače širiti prema Francuskoj, Njemačkoj i srednjoj Europi.
Prema dostupnim podacima, u nizinama zapadne i središnje Europe temperature bi mogle biti 12 do 16 stupnjeva iznad višegodišnjeg prosjeka.
U južnoj i središnjoj Španjolskoj očekuju se dnevne temperature između 23 i 25 °C, dok bi u Francuskoj, zapadnoj Njemačkoj i zemljama Beneluxa vrijednosti mogle dosegnuti oko 20 stupnjeva.
Hrvatska u toplijem valu
Znatno topliji zrak zahvatit će i Hrvatsku. U drugoj polovici tjedna, osobito u nizinama, temperature bi se mogle kretati između 14 i 18 °C, što je za kraj veljače iznad prosjeka.
Slične vrijednosti očekuju se i u Sloveniji, Austriji, Češkoj i južnoj Njemačkoj, dok će se postupno zatopljenje osjetiti i u Mađarskoj, Slovačkoj te dijelovima Balkana.
U južnijim krajevima već se sada osjeća blaži zrak, a sunčaniji dani dodatno će pridonijeti dojmu ranog proljeća.
Moguće posljedice: topljenje snijega i porast vodostaja
Ovako izraženo zatopljenje u veljači ima i svoju drugu stranu. Brzi porast temperature može dovesti do ubrzanog topljenja snijega, osobito u Alpama i višim planinskim područjima.
Stručnjaci upozoravaju da bi naglo topljenje snježnog pokrivača, u kombinaciji s prethodno zasićenim tlom, moglo povećati rizik od rasta vodostaja rijeka i lokalnih poplava u pojedinim slivovima.
Istodobno, stabilna anticiklonalna situacija donijet će više sunčanih razdoblja i manje oborina u većem dijelu zemlje.
Dinamičniji početak ožujka
Srednjoročne projekcije sugeriraju da bi se početkom ožujka mogla vratiti promjenjivija i dinamičnija vremenska slika. To znači mogućnost novih ciklona i promjena temperature, no zasad je prerano za preciznije detalje.
Kraj veljače tako će u Hrvatskoj proteći u znaku natprosječno toplog vremena, uz temperature koje će u mnogim krajevima više podsjećati na ožujak nego na završetak meteorološke zime.
