Uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja ponovno je u praksi, a prvi konkretni podaci već su objavljeni. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid potvrdio je da je do sada upućeno više od 700 poziva mladima za vojni rok, dok je sedam osoba uložilo priziv savjesti.
Prvi ročnici u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi ulaze 9. ožujka, a obuka će trajati osam tjedana.
Kundid je istaknuo da je sustav spreman i da će polaznici biti adekvatno opremljeni.
“Naoružanje je spremno, svi će oni biti opremljeni novim jurišnim puškama hrvatske proizvodnje VHS“, poručio je. Dodao je kako će ročnici u prvoj fazi steći kompetencije vojnika pješaka, koje će kasnije moći nadograđivati kroz pričuvni sastav.
Prema njegovim riječima, koncept obuke osmišljen je tako da mlade ljude postupno uvede u vojni sustav. Riječ je o osam tjedana intenzivne vojne obuke, tijekom kojih će se prilagoditi novom režimu i steći temeljna znanja.
“Nemaju se čega plašiti, sustav je dimenzioniran na način da ih korak po korak uvodi u vojni svijet. Došli su iz civilstva i ulaze ‘u žicu’, no oni se mogu u potpunosti integrirati i ostvariti one ciljeve koje smo mi zacrtali kroz tih osam tjedana intenzivne vojne obuke”, kazao je Kundid.
Naglasio je i kako dva mjeseca služenja, prema procjeni vojnog vrha, neće poremetiti životne planove mladih ljudi, već im može donijeti nova iskustva i specifična znanja.
Govoreći o logistici, istaknuo je da su Oružane snage već duže vrijeme spremne za povratak obveznog vojnog roka.
“Što se tiče temeljnog vojnog osposobljavanja, oružane snage su već odavno bile spremne. Sve lokacije su pripremljene za prihvat, a instruktori su završili svu potrebnu obuku da bi se mogli pripremiti i da mogu adekvatno raditi s mladim ljudima, što je jedna potpuno drugačija priča u odnosu na rad s profesionalnim vojnicima“, rekao je.
Podsjetimo, Hrvatski sabor je u listopadu 2025. izmijenio Zakon o obrani i time ponovno uveo obvezno temeljno vojno osposobljavanje. Na služenje se u pravilu pozivaju osobe do 27. godine života, a u slučaju ranijih odgoda granica se može pomaknuti do 30. godine.
No, ne moraju svi koji prime poziv završiti u vojarni.
Najčešći način izbjegavanja služenja je priziv savjesti, pravo zajamčeno člankom 47. Ustava Republike Hrvatske. Građani koji zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti mogu podnijeti zahtjev za civilnu službu.
Zahtjev se podnosi nadležnom područnom odjelu za poslove obrane, i to nakon što je osoba uvedena u vojnu evidenciju te nakon zdravstvene i psihološke procjene sposobnosti. Prigovor savjesti može se izjaviti i kasnije, čak i tijekom služenja vojnog roka.
Osobe kojima bude odobrena civilna služba raspoređuje Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležno tijelo za civilnu zaštitu. Civilna služba može se obavljati u sustavu civilne zaštite ili u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Postoje i razlike u trajanju i naknadama.
Oni koji civilnu službu obavljaju u sustavu civilne zaštite služit će tri mjeseca i primati neoporezivu mjesečnu naknadu od 340 eura. Ako se civilna služba obavlja u lokalnim jedinicama, trajat će četiri mjeseca, uz mjesečnu naknadu od 170 eura.
Za usporedbu, ročnici u vojarni primat će oko 1100 eura mjesečno, uz osiguran smještaj i prehranu.
Prema trenutno dostupnim podacima, od više od 700 upućenih poziva, samo je sedam mladih zasad odlučilo iskoristiti ustavno pravo na priziv savjesti, dok će ostali započeti temeljno vojno osposobljavanje prema predviđenom rasporedu početkom ožujka.
