Napetosti na sjeveru Europe ponovno rastu. Finska aktivira pričuvu, ruski bombarderi lete iznad Baltika, a istodobno se ubrzano jačaju obrambene linije i priprema velika NATO infrastruktura.
Presretanje nad Baltikom ponovno podiglo uzbunu
Novi let ruskih strateških bombardera Tu-22M3 iznad Baltičkog mora dodatno je pojačao zabrinutost na sjeveru Europe. Zrakoplovi su uočeni sjeveroistočno od švedskog otoka Gotlanda, a prema dostupnim podacima bili su naoružani krstarećim raketama.
Reakcija je uslijedila brzo. Švedski borbeni avioni JAS 39 Gripen presreli su ruske letjelice, a u akciju su se uključili i danski lovci. Iako bombarderi nisu ušli u švedski zračni prostor, situacija je ocijenjena ozbiljnom.
“Nije im ovo prvi put, već su letjeli iznad Baltičkog mora. Mogu samo nagađati da će se to u budućnosti ponoviti, ali mi smo spremni čuvati svoj zračni prostor”, rekao je za dnevni list Expressen potpukovnik švedskog ratnog zrakoplovstva Robert Krznaric.
Ruski zrakoplovi ubrzo su se vratili u bazu na poluotoku Kola, no događaj je ponovno otvorio pitanje sigurnosti u regiji.
Finska aktivira pričuvu, vojska pod stalnim pritiskom
Dok se u zraku bilježe novi incidenti, Finska je odlučila mobilizirati dio rezervista. Broj angažiranih nije objavljen, kao ni njihove konkretne zadaće, no odluka dolazi u trenutku pojačanog opterećenja vojske.
Prema procjenama, stalna pripravnost zbog napada ukrajinskih dronova u Finskom zaljevu iscrpljuje aktivni sastav.
“Finski obrambeni sustav nije osmišljen za ovakvu situaciju i pokazuje svoje slabosti. Oružane snage u mirnodopskim uvjetima imaju relativno malo osoblja, koje je sada neprestano u pripravnosti”, objasnio je za finsku javnu televiziju Yle obrambeni i sigurnosni stručnjak Charly Salonius-Pasternak.
Finski lovci F/A-18 gotovo neprekidno patroliraju, mornarica koristi dodatne brodove, a kopnene snage raspoređuju pokretne radare za rano otkrivanje dronova. Uz to, pogranična straža pojačala je nadzor granice s Rusijom.
Prema procjenama stručnjaka, mobilizacija neće biti kratkog vijeka, a Finska bi u takvim okolnostima mogla zatražiti i pomoć NATO saveznika.
NATO-pruga postaje strateški prioritet
Paralelno s vojnim aktivnostima, u Finskoj se raspravlja o velikom infrastrukturnom projektu koji bi mogao imati ključnu ulogu u obrani. Riječ je o tzv. NATO-pruzi, koja bi povezala norvešku luku Narvik s područjem uz rusku granicu kod Rovaniemija.
Plan omogućuje brzo prebacivanje vojnika, opreme i streljiva prema istočnoj Laponiji, što se smatra presudnim u slučaju koncentracije ruskih snaga uz granicu.
Projekt, označen kao “apsolutni prioritet”, uključuje trasu preko švedske Kirune do poligona Rovajärvi. No, postoje tehničke prepreke.
Naime, finske željeznice koriste kolosijek širine 1524 milimetra, dok bi nova pruga trebala imati standardnih 1435 milimetara. Upravo zbog te razlike trenutačno ne postoji izravna željeznička veza.
Prema procjenama finskog Ministarstva prometa i komunikacija, cijena projekta iznosila bi oko 1,5 milijardi eura, a Finska se na njegovu izgradnju obvezala ulaskom u NATO.
Baltičke zemlje ubrzano grade obrambene linije
Na južnoj strani Finskog zaljeva istodobno se provode konkretni obrambeni zahvati. Estonija, Latvija i Litva razvijaju tzv. Baltičku obrambenu liniju kako bi ojačale istočnu granicu.
U estonskoj regiji Setomaa već je započelo kopanje protutenkovskih rovova, koji će činiti sustav dug oko 20 kilometara. Po potrebi, obrana se može dodatno ojačati betonskim preprekama poznatim kao “zmajevi zubi”.
“Ukrajinsko ratno iskustvo pokazuje da se na mjestima gdje je ovaj sustav bio izgrađen, neprijatelj nije probio”, rekao je inženjerski časnik Hardo Toots za estonsku javnu televiziju.
Odluka SAD-a zabrinula Estoniju
U isto vrijeme, stigla je i vijest koja dodatno komplicira sigurnosnu situaciju. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur potvrdio je da su Sjedinjene Američke Države privremeno obustavile isporuke oružja i streljiva toj zemlji.
Razlog je povezan s ratom u Iranu, zbog kojeg su američki resursi preusmjereni. Odluka posebno pogađa isporuke za sustave HIMARS i protuoklopne projektile Javelin.
Nakon razgovora s američkim ministrom obrane, Pevkur je upozorio da bi se kašnjenja mogla mjeriti u mjesecima, a ne tjednima, te je naznačio mogućnost preispitivanja budućih odluka o nabavi američkog naoružanja.
