Prosječna mirovina u Hrvatskoj dosegla je 725 eura, no velik broj starijih građana i dalje jedva spaja kraj s krajem. Sve više njih nakon 65. godine ponovno radi, a država uvodi nove modele rada uz isplatu dijela mirovine.
Dok troškovi života i dalje rastu, više od milijun umirovljenika u Hrvatskoj posljednjih je mjeseci dobilo tek skromno povećanje primanja. Od prosinca prošle do travnja ove godine prosječna mirovina porasla je sa 706 na 725 eura, što je povećanje od 19 eura.
Taj iznos, prema procjenama, pokriva tek jedan dan osnovnih životnih troškova umirovljenika nakon plaćenih režija. U tih 19 eura ulaze hrana, lijekovi, higijenske potrepštine, odjeća, obuća i troškovi održavanja kućanstva.
Tisuće starijih ponovno rade
Sve više građana treće životne dobi odlučuje ostati aktivno na tržištu rada. Trenutačno je na pola radnog vremena prijavljeno oko 37 tisuća umirovljenika, a uskoro se očekuju i prvi podaci o onima koji rade puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine.
Od početka 2026. godine uvedena je mogućnost da osobe starije od 65 godina rade puno radno vrijeme i istodobno primaju 50 posto mirovine. Cilj mjere je zadržati starije radnike u sustavu rada i ublažiti nedostatak radne snage u pojedinim sektorima.
Velik dio umirovljenika na posao se ne vraća zbog želje za dodatnom aktivnošću, nego zbog financijske potrebe. Prosječne obiteljske i invalidske mirovine i dalje su tek nešto više od 500 eura, zbog čega velik broj ljudi živi vrlo skromno.
Mnogi radili cijeli život, a primaju premalo
Na konačan iznos mirovine snažno utječe duljina radnog staža i visina plaće tijekom radnog vijeka. Brojni današnji umirovljenici imali su prekide u radu ili su desetljećima primali plaće blizu minimalca, što se danas izravno vidi na njihovim primanjima.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da prosječna starosna mirovina za građane s 40 i više godina staža iznosi 1026 eura neto. Taj iznos približio se razini bruto minimalne plaće.
Ipak, takvih je umirovljenika relativno malo. U Hrvatskoj ih je oko 178 tisuća, dok većina prima osjetno niže iznose.
Prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj je više od 1,23 milijuna korisnika mirovina, dok na jednog umirovljenika dolazi tek 1,41 osiguranik.
Hrvatska pri europskom dnu
Hrvatska i dalje ima jednu od najnižih stopa zamjene mirovine za plaću u Europi. Prva mirovina pokriva tek 32 posto posljednje bruto plaće radnika.
Prosjek Europske unije iznosi oko 40 posto. U Njemačkoj stopa doseže 48 posto, u Španjolskoj 65 posto, dok je u Italiji čak 75 posto.
Umirovljenici su tijekom posljednjih godina više puta upozoravali da povećanja ne prate stvarni rast troškova života. Dodatni problem predstavlja rast cijena hrane, lijekova i stanovanja, koji posebno pogađa starije građane s nižim primanjima.
Početkom ove godine mirovine su usklađene za 2,68 posto, a povećani iznosi isplaćeni su u travnju zajedno sa zaostacima za siječanj i veljaču.
Nezadovoljstvo sve glasnije
Rasprave o mirovinama izazvale su burne reakcije građana. Dio umirovljenika smatra da država godinama zanemaruje ljude koji su cijeli život radili.
Jedan od komentara ispod članka izazvao je veliku pozornost:
“Država KRADE umirovjenike! Umirovljenici koji su odradili svoj radni vijek, MORAJU primati PUNU mirovinu, a ako su se zaposlili to NE MOŽE i NE SMIJE umanjivati njihovu imovinu!”
Drugi čitatelj napisao je:
“Ako se od mirovine ne može preživjeti, onda treba ostaviti ljudima mogućnost da biraju žele li uplaćivati za takvu mirovinu ili ne.”
Pojavili su se i oštriji komentari, među kojima i tvrdnja:
“mirovina je najveća prevara u povijesti čovječanstva”
