Turizam je Hrvatskoj ove godine donio očekivano povećanje inozemnih prihoda, ali s druge strane vrijednost robnog izvoza, kad se gledaju kvartalni podaci, pada još od posljednjeg tromjesečja prošle godine, a raste i minus što ga Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa svijetom.
Uz, to prva tri mjeseca primjene Zakona o trgovini kojom je zabranjen rad trgovina nedjeljom, pokazuju da su kretanja po pitanju prihoda u trgovini, potpuno ista kao i u prvom polugodištu kad su trgovine radile svaku nedjelju. Sve to pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za prvo polugodište, među ostalima izvozu i uvozu roba i usluga, ali i informacije Porezne uprave o fiskaliziranim računima za prvih devet mjeseci ove godine.
Već tri kvartala, u odnosno na isto razdolje u prethodnoj godini, u Hrvatskoj pada vrijednost i robnog izvoza i robnog uvoza, unatoč inflaciji i rastu cijena, što jasno sugerira da već od jeseni prošle godine usporavaju gospodarske aktivnosti i da Hrvatska moguće ide prema recesiji, piše Novi list.
U drugom tromjesečju ove godine, prema informaciji HNB-a, vrijednost robnog izvoza bila je 4,7 milijardi eura i manja je za 453 milijuna eura, odnosno za gotovo deset posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Kad se gleda cijelo prvo polugodište, hrvatski je izvoz nekoliko desetak milijuna eura veći nego lani i to zahvaljujući tome što je u prva tri mjeseca bilježio rast. U drugom tromjesečju pala je i vrijednost izvoza, ali je taj pad blaži oko 3,5 posto, pa je u drugom kvartalu Hrvatska ostvarila minus u robnoj razmjeni sa svijetom koji je veći od onoga što je sama izvezla, što znači da je prihod od izvoza bio upola manji od vrijednosti robnog uvoza. Dio pada vrijednosti u robnoj razmjeni s inozemstvom moglo bi se tumačiti padom cijena energenata, ali s obzirom na to da je Hrvatska puno veći uvoznik nego izvoznik energije, a uvoz je ipak sporije padao, jasno je da stabiliziranje cijena energenata nije glavni razlog trenda pada izvoza.
Kretanje u glavnim hrvatskim izvoznim tržištima Njemačkoj i Italiji, već je donijelo očekivanu posljedicu, usporavanje hrvatske industrije što prema kraju godine, možda već u trećem i četvrtom kvartalu najavljuje recesiju, koju su već projicirali pojedini analitičari, piše Novi list.