Dok se iščekuje hoće li Izrael započeti kopnenu operaciju na pojas Gaze (pripreme su u tijeku i pitanje je, ne dana, već sata kada bi se to moglo dogoditi), traju diplomatski napori da se to spriječi, ali se i postavlja pitanje kako će se u tom slučaju postaviti Hamasov “stariji brat i uzor”, šiitski pokret Hezbollah, stacionaran u Libanonu, koji je inozemna ispostava iranskog teokratskog režima.
Dakle, glavno je pitanje – može li i hoće li Hezbollah otvoriti “drugi front” u slučaju invazije na Gazu, što bi svakako izazvalo širenje sukoba u “susjedstvu”, a možda i na cijelu ili dobar dio bliskoistočne regije. Američki državni tajnik Antony Blinken nalazi se na turneji na kojoj obilazi sve izraelske susjede i važnije arapske države Bliskog istoka. Naime, neki analitičari smatraju da bi uključenje Hezbollaha, kao čeda iranskog Korpusa straža islamske revolucije, zapravo značilo i izravno uključenje Irana u sukob, a to bi možda dovelo i do mogućih izraelskih napada na iranski teritorij, piše Jutarnji list
Podsjetimo da je Teheran pozdravio Hamasove napade na Izrael, a iranski vjerski vođa Ali Hamnei čak je kazao da “ljubi ruku planerima napada”, zbog čega su mnogi posumnjali da Iran stoji iza tih napada, premda ni Amerikanci ne raspolažu, kako kažu, obavještajnim podacima koji bi to potvrđivali. No, s druge strane, i dio bliskoistočnih analitičara smatra da Hezbollahu (upravo zbog navedenih razloga), a ni Izraelu u ovom trenutku nije u interesu daljnja eskalacija sukoba, bez obzira na povremene i sporadične sukobe na izraelsko-libanonskoj granici.
Podsjetimo da je Hezbollah napao kibuc na Golanskoj visoravni, a Izrael je raketirao pogranično područje na jugu Libanona (u jednom takvom napadu poginuo je novinar Reutersa). Hezbollah, navodi pak Deutsche Welle, “prati razvoj situacije oko Gaze”. Hezbollahu ne odgovara njihovo sudjelovanje u sukobu, ali vjerojatno neće ostaviti Hamas na cjedilu. Stoga svi misle da bi u slučaju izraelske operacije u Gazi moglo doći do promjene njihova stava.
Prisiljeni reagirati
I ruska prorežimska agencija Ria novosti navodi, između ostalog pozivajući se i na američke izvore, da je Hezbollah posrednim putem upozorio Izrael da neće sjediti skrštenih ruku u slučaju napada na pojas Gaze te da će biti “prisiljeni reagirati”. A da se mnogi toga pribojavaju svjedoči i informacija da su već tisuće ljudi s juga Libanona krenule prema Bejrutu i drugim dijelovima zemlje kako bi se sklonili od eventualnog sukoba. Osim toga, u slučaju komplikacije situacije u Libanonu, zbog svojih dugova prema Iranu, Rusiji i Hezbollahu, vjerojatno po strani ne bi ostala ni Sirija, odnosno snage vjerne predsjedniku Bašaru al-Asadu. No, to bi, opet smatraju analitičari, moglo potaknuti i nove sukobe unutar same Sirije.
Ministar vanjskih poslova Libanona Abdallah Buhabib u razgovoru za saudijski dnevni list Šark al Evsat kazao je kako je libanonska vlada “dobila jamstva” od Hezbollaha da će oni djelovati samo u slučaju da Izrael napadne Libanon. Treba reći da Hezbollah ima svoje zastupnike u libanonskom parlamentu. Heiko Wimmen iz tvrtke International Crisis Group za DW kaže kako bi uključenje Hezbollaha moglo Izraelu prouzročiti puno više problema nego što su imali s Hamasom. Naime, ističe Wimmen, “Hamas je napao Izrael s pet tisuća raketa, dok je Hezbollah još prije pet godina raspolagao s više od 150 tisuća raketa”.
Vojni stručnjaci napominju kako Hezbollah ima u svom arsenalu američke balističke rakete kratkog dometa Precision Strike Missile (PrSM), koje imaju mogućnost promjene “trajektorije neposredno prije pogađanja cilja”, stoga je teška meta za protuzračnu i proturaketnu obranu. Zbog te situacije, smatra analitičar sa Sveučilišta George Washington Nathan J. Brown, Izrael neće “prvi napasti Libanon”, ali neće ni “prešutjeti” ako bude napadnut.
