U posljednjih 50 godina satelitska su se mjerenja znatno poboljšala i dostupna su nam sve brža računala
Jako olujno nevrijeme popraćeno obilnom kišom koja je uzrokovala visoke vodostaje rijeka Save, Mure i Drave u posljednjih je nekoliko dana ponovno poharalo Hrvatsku. Otokom Bračom protutnjala je pijavica, jak vjetar prouzročio je štete diljem zemlje, podivljalo more plavilo je rive u nekoliko hrvatskih gradova, a na sve to još od četvrtka upozoravao nas je crveni meteoalarm. Otkako su Europa, pa samim time i Hrvatska, u zadnje vrijeme bile na udaru jakih olujnih nevremena s težim posljedicama, kakva se zasigurno ponovno očekuju, građani su se sve više okrenuli praćenju upozorenja kao što su meteoalarmi. No koliko se precizno mogu predvidjeti ovakve vremenske neprilike i možemo li se pouzdati u vremensku prognozu, objasnila nam je Tanja Renko iz Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda, piše Večernji list
– Možemo se itekako pouzdati u vremensku prognozu jer vrlo je velik napredak zabilježen u posljednjih 50 godina, dostupna su nam sve brža računala i satelitska mjerenja koja su se također znatno poboljšala – istaknula je Tanja Renko te podsjetila kako su ljetos u Hrvatskoj, osim velikih oluja, zabilježeni i intenzivni toplinski valovi koji su trajali i više od deset dana u kontinuitetu, na Jadranu i uz visoke temperature i tijekom noći.
Napomenula je kako se posljednjih godina učestalost ovakvih ekstremnih događaja znatno povećala te kako slične ekstreme možemo očekivati i u budućnosti. A objasnila je i koliko je važno na vrijeme upozoriti građane o nadolazećim vremenskim neprilikama te kako zapravo funkcionira takav sustav upozorenja.
– Sustav upozorenja funkcionira na sličan način na koji izrađujemo uobičajenu vremensku prognozu. Sve kreće od mjerenja, među kojima je i dijagnostika atmosfere s pomoću koje možemo pratiti i kako će se ona ponašati u bližoj i daljoj budućnosti. Na osnovi takvih prognostičkih modela, klimatologije te prema čestini nekih događaja možemo ustvrditi najprije zahtijeva li određena prognoza našu pozornost, a zatim se izdaju upozorenja koja objavljujemo na službenim stranicama DHMZ-a te ih šaljemo Ravnateljstvu civilne zaštite čija je dužnost proslijediti ih jedinicama lokalne samouprave – objasnila je Tanja Renko (na fotografiji ispod) te dala i nekoliko savjeta, što treba napraviti nađe li se netko na ulici u slučaju jake oluje.
Maknuti se od prozora
– Vidjeli smo u srpnju koliko brzo oluje mogu putovati, zadesila nas je u nezgodno vrijeme kada se većina sugrađana nalazila na ulicama, a ono što je u tom trenutku najvažnije jest što prije pronaći neki zaklon u čvrsto izgrađenom objektu, maknuti se od prozora, a nikako se ne smije “sklanjati” pod stablo – objasnila je Renko, koja je također sudjelovala na nedavno održanoj konferenciji “Klimatske promjene – sadašnjost, ne budućnost”, a koju je, u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, organizirao Večernji list, a sve u sklopu velikog ekološkog pokreta “Rezolucija Zemlja”.