Stanje na Jadranu gore nego u unutrašnjosti
Povodom Svjetskog dana debljine koji je obilježen 4. ožujka te hrvatskog Dana osviještenosti o debljini koji će se obilježiti 16. ožujka, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022.’.
Nakon što je predstavila rezultate, voditeljica istraživanja Sanja Musić Milanović gostovala je u Intervju tjedna Media servisa. Iznijela je pritom zabrinjavajući podatak – svako treće dijete u Hrvatskoj ima problema s debljinom.
‘U odnosu na rezultate iz 2019. zabilježen je porast dječaka i djevojčica koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu.’
U ovom trenutku 36,1 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima više kilograma, prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nešto je to izraženije u dječaka kao i u svim dosadašnjim krugovima koje smo mjerili – 38,5 posto naspram 33,7 posto djevojčica’, rekla je Musić Milanović.
Otkrili su i da veći problem s debljinom imaju djeca na Jadranu.
‘Došao fast food i na naše otoke’, kazala je Musić Milanović.
Objasnila je zašto su dječaci u većini.
‘Zna se da djeca na Jadranu zapravo ne konzumiraju mediteransku prehranu, nego je proces vesternizacije zahvatio i njih. Druga stvar je da je zapravo slika muškog djeteta kao jednog kršnog, jakog zapravo dominantna i poželjna’, navela je.
Ove podatke još ne možemo usporediti s drugim europskim zemljama jer nisu predstavili rezultate. No godine 2015. bili smo na sedmom mjestu od 38 zemalja, dok smo 2019. skočili na peto mjesto od ukupno 39 zemalja.
‘Prilično smo sigurni da nam je pandemija zaustavila jedan pad kod dječaka i vratila nas tamo gdje smo bili 2015. Djevojčice nam nažalost od 2015. kontinuirano rastu. Trećina djece nam više, prema iskazu njihovih roditelja, sjedi pred ekranima, a trećina nam je manje aktivna u tjelesnoj igri. Znači, pojačali smo sjedilački način života, a prehrambene navike nisu se značajnije promijenile’, komentirala je.
Naglasila je da je velika uloga, ne samo na roditeljima i odgoju, nego i na obrazovnim ustanovama od škola do vrtića kako po pitanju tjelesne aktivnosti tako i po pitanju prehrane.
‘Negdje oko 30 posto škola nema dvoranu, a i dalje nismo dobri kad su djeca u pitanju što se tiče prehrane. Jedan je važan indikator konzumacija voća i povrća i trebalo bi se dnevno pojesti pet do devet obroka. Za djecu je dovoljno pet. Znate li da samo 3,1 posto naših osmogodišnjaka dovoljnu količinu voća i povrća dnevno pojede? A 10 posto odraslih’, kazala je.
Dok Hrvatska broji svako treće dijete s problemom prekomjerne tjelesne težine, po pitanju odraslih prvaci smo u EU-u, odnosno dijelimo prvo mjesto s Maltežanima. Tvrdi da je apsolutno bitna zdravstvena pismenost. Stavlja je kako je ključna prevencija jer prekomjerna tjelesna težina uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme – od dijabetesa do kardiovaskularnih problema…
‘Potreban je multidisciplinaran pristup jer inače ne možemo puno napraviti. Ja vječno zazivam ministra financija, tko god on bio u tom trenutku, trebamo osvijestiti zdravstveni problem prije svega. Želim reći da je to zapravo financijski teret i da mi trošimo, u grubo ću izračunati, oko 28 milijuna eura godišnje na nešto što je preventabilno’, istaknula je Musić Milanović.
Osvrnula se i na prijedloge poput onog da zdravstveno osiguranje kako za pušače tako i za pretile osobe bude skuplje, što otvara pitanje i diskriminacija.
‘Ne mogu reći da sam ni za jedno ni za drugo, nego sam za tzv. javnozdravstvene zakone. Svako četvrto dijete pod rizikom je kada je zaslađeni napitak u pitanju. Recimo, napici koji imaju do određene gramaže šećera u decilitru imaju jednu stopu poreza, a iznad toga drugu. Ali treba dati vrijeme prilagodbe industriji’, konstatirala je.
Kad govorimo o prevenciji, ne smijemo zanemariti i da se veliki broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom odluči na razne dijete, od kojih su mnoge rigorozne.
‘Promijenite životni stil jer nije tako teško skinuti kilograme koliko ih je lako dobiti nazad. Kao nekakav inicijalni poticaj, ajmo ih ne odbaciti – da vam malo pomognu da nastavite dalje. No bit je priče osvijestiti koliko je malo potrebno’, komentirala je.
Musić Milanović upitana je koliko joj funkcija prve dame utječe na rad. Konkretno, jesu li u ovom slučaju rezultati vidljiviji i javnosti privlačniji?
‘Da budem otvorena, u ovom konkretnom slučaju da, pomaže. Ja sam uvijek pričala o ovom problemu kojim se bavim 30-ak godina. No nekako vas se ne čuje onako kako se čuje kad ste na funkciji na kojoj sam ja sada. Mislim da to radim za dobro i djece i odraslih i drago mi je da mogu lakše doprijeti do ljudi’, zaključila je.
