Bolesti koje prenose komarci šire se diljem svijeta, a posebice u Europi, zbog sve bržeg raspada klimatskog sustava, tvrdi stručnjakinja. Ovi insekti prenose bolesti kao što su malarija i denga groznica, čija je prevalencija značajno porasla tijekom posljednjih 80 godina. Razlog tome su klimatske promjene koje stvaraju toplije i vlažnije uvjete u kojima komarci napreduju.
Prof. Rachel Lowe, koja vodi grupu za globalnu zdravstvenu otpornost u Barcelonskom superračunskom centru u Španjolskoj, upozorava da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na područja koja do sada nisu bila pogođena, uključujući sjevernu Europu, Aziju, Sjevernu Ameriku i Australiju. Na globalnom kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni, Lowe će naglasiti potrebu za pripremom na znatan porast ovih bolesti, prenosi Klik.hr
“Globalno zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama znači da vektori bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći pogodno stanište u sve više regija, s epidemijama koje se javljaju na područjima gdje su ljudi imunološki naivni, a javni zdravstveni sustavi nepripremljeni,” rekla je Lowe.
Hrvatska u crvenoj zoni
“Dulje vruće sezone produžit će vremenski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i dovesti do sve češćih epidemija koje će biti sve složenije za rješavanje,” dodala je.
Denga groznica, koja je ranije bila prisutna uglavnom u tropskim i suptropskim područjima, sada postaje najbrže rastuća virusna bolest koju prenose komarci, s prisutnošću u Europi. Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji prenosi denga groznicu, već se učvrstio u brojnim europskim zemaljama do 2023., uključujući Hrvatsku, Italiju, Francusku, Španjolsku, Maltu, Monaco, San Marino, Gibraltar, Lihtenštajn, Švicarsku, Njemačku, Austriju, Grčku i Portugal.
Klimatski poremećaji ubrzavaju ovaj trend, pri čemu su suše praćene poplavama, što stvara dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca u skladištenoj vodi. Kako bi se suočila s ovom rastućom prijetnjom, Lowe ističe važnost pojačane budnosti i sustava ranog upozoravanja kako bi se ciljano koristili ograničeni resursi i spriječile epidemije prije nego što se dogode, prenosi Guardian.
Antimikrobna rezistencija
Osim toga, klimatski poremećaji dodatno pojačavaju prijetnju od antimikrobne rezistencije. Prof. Sabiha Essack, voditeljica jedinice za antimikrobnu rezistenciju na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoj Africi, upozorava da klimatske promjene djeluju kao “množitelj prijetnji” za antimikrobnu rezistenciju, jer narušavaju ekološku i okolišnu integritetu. To povećava rizik od širenja bakterija otpornih na antibiotike te bolesti koje prenose komarci i patogeni.
Da bi se smanjila prijetnja od bolesti koje prenose komarci, potrebna je suradnja na globalnoj razini kako bi se usporilo globalno zagrijavanje i ojačali zdravstveni sustavi kako bi bili spremni za nadolazeće izazove.
