Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno zaprijetio da će usvajanje Rezolucije o Srebrenici “otvoriti Pandorinu kutiju” te kako će se onda pred Glavnom skupštinom UN-a “pokrenuti pitanja poput genocida nad Srbima u Jasenovcu”, čini se kako je konačno prijetnja i ostvarena.
Crna Gora je odlučila donijeti Rezoluciju o Jasenovcu i tako izvesti vrlo neočekivan udar na Hrvatsku. Parlamentarna većina razgovarat će u ponedjeljak o podnošenju rezolucije o Jasenovcu, piše Dnevno.hr
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji ima službenu titulu četničkog vojvode, rekao je da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti Rezoluciju o Jasenovcu. “Ta rezolucija bit će predložena parlamentu Crne Gore”, objavila je TV Crne Gore.
Beograd opet nešto kuha
Naravno, posve je jasno kako je ova odluka došla iz beogradske kuhinje. Crnogorska vlada trenutno ovisi o onima koji vrlo nastupaju kao eksponenti srpske politike. Vrlo je zabrinjavajuće da ovakvo što dolazi iz Crne Gore, zemlje koja je imala vrlo korektne odnose s Hrvatskom. Podsjetimo da je Hrvatska podržala ulazak susjedne zemlje u NATO, a sada podržava i njezino članstvo u Europskoj uniji.
Poziv predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića premijeru Milojku Spajiću da do sljedećeg petka Skupštini dostavi prijedlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za profesora Fakulteta političkih znanosti i predsjednika Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje u Crnoj Gori, Zlatka Vujovića, jedan je u nizu očiglednih poteza koji se procjenjivao u Beogradu.
Cilj je da se izazovu što veći problemi sa Hrvatskom, koja bi mogla da zaustavi proces ubrzanog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
Izazivanje problema s Hrvatskom
“Vjerujem da se u Jasenovcu genocid desio, da je postajala jasna namjera ustaškog režima u Hrvatskoj, tada NDH, da izvršiše ono što odgovara genocidu, sve što je usmjereno ka istrebljenju određene nacije, s određenog područja. Ali, to sad nije pitanje za Crnu Goru. To je pitanje za neke druge države, partnere, a Crna Gora može u nekom trenutku da slijedi taj put,” objašnjava Vujović za Televiziju E.
Smatra da je potez predsjednika DNP-a Milana Kneževića jedan u nizu iz redova vladajuće koalicije, sa ciljem da se izazovu što veći problemi u odnosima Hrvatske i Crne Gore.
“Sjetimo se što se događalo kada je otkrivena spomen ploča na bivšem logoru Morinj, zatim kada je otvoreno pitanje broda Jadran, i tako dalje…Netko je očigledno u Beogradu procijenio da je najlakši način da se zaustavi Crna Gora, ili bar njeno ubrzano članstvo u Europskoj uniji, ukoliko se Hrvatska dovoljno snažno isprovocira da uloži veto. Zbog toga namjere onih koji to iniciraju nisu da Crna Gora bude u Europskoj uniji do 2028. godine. Da jesu, radili bi sve da imamo što bolje odnose sa svakom od 27 država članica,” ističe sugovornik Televizije E.
