Često se pitamo znamo li što kupujemo. Brojni slučajevi povlačenja prehrambenih proizvoda, pa i neugodne scena na policama pojedinih trgovina često nas nagnaju da se zapitamo je li nam kvaliteta hrane dobra. Posebno se to odnosi na svježu i lako kvarljivu hranu, poput mesa.
Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na konferenciji “Budućnost hrane i maloprodaje”, održanoj početkom rujna u Zagrebu, naglasila je da je jedan od problema premalo inspektora na terenu, piše Dnevno.hr
“Treba pojačati inspekcijske nadzore, i mi sami kroz svoju regulativu moramo učiniti određene iskorake. Predložili smo da se reguliraju neka pitanja koja još uvijek nisu riješena ni na europskoj razini. Tako smo s Europskom komisijom otvorili politički dijalog da se, primjerice, propišu rokovi za smrznuto meso. Danas u hladnjacima imamo tzv. dinosaure, koje nitko ne bi dao svom djetetu jesti. Sama činjenica što je to legalno nije dobra”, rekla je Petir i dodala:
Propisati kvalitetu proizvoda
“Ako propišemo kvalitetu proizvoda, onda neće biti moguće da se pod svježe prodaje nešto što je putovalo dva ili tri, pa čak i više tjedana, kao što je sada slučaj”, upozorila je saborska zastupnica na konferenciji, dodajući da se svježim mesom može smatrati samo one koje je putovalo od farme ili tvornice do trgovine najviše 48 sati.
Veliki su problem, kaže ona, trgovački lanci koji su uglavnom u stranom vlasništvu. Uvjerena je da se oni u svojim državama ne ponašaju na način kao u Hrvatskoj i da se ne usude svojim kupcima podvaljivati, primjerice, staro meso.
“Oni iz svojih matičnih država izvoze tržišne viškove, vrše pritisak na naše tržište, dobivaju potporu za izvoz i industriju, i ti njihovi proizvodi zapravo predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim domaćim proizvodima. Država mora pooštriti zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i propisati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, što će omogućiti eliminaciju dijela nelojalne konkurencije, zaštitu naših potrošača, te pojačati inspekcijski nadzor. Činjenica je da se način na koji su se pojedini trgovački lanci ponašali do sada ne smije nastaviti”, ustvrdila je Petir.
Boja nije uvijek mjerilo
Stručnjaci preporučaju kupcima da provjere boju mesa prije kupnje, kako bi bili sigurni da je svježe. No, ispostavilo se da kupci imaju krivu percepciju oko toga kakve bi boje trebalo biti svježe meso. Naime, vakuumirano mljeveno meso trebalo bi biti ljubičasto-crvenkaste boje. Ako je meso tamnije, to obično znači da potječe od starije životinje, ali to ne znači da je pokvareno. U pravilu, crvenija boja znači da je meso starije, upozoravaju stručnjaci.
Svinjetina je, recimo, ružičasto-sive boje, a dijelovi oko kostiju ne bi smjela biti tamnija. Boja mesa peradi može varirati od plavkasto-bijele do žućkaste nijanse. Svježa piletina prepoznaje se po svjetlijoj boji i neutralnom mirisu. Govedina je, recimo, crvenkasta, ali se po boji vena životinje može vidjeti je li meso staro. Ako su vene žute, to znači da je životinja bila starija. Kupci bi trebali izbjegavati kupnju govedine koja ima sivkaste ili crne mrlje, piše Agromedia.
Profesionalni mesari, pak, upozoravaju da je kvaliteta mesa u trgovinama često znatno lošija od kvalitete proizvoda iz mesnica i specijaliziranih trgovina koje se opskrbljuju izravno s farmi. Osim mesa, pod pojmom “svježe” često se prodaju riba i morski plodovi. No, to najčešće nije tako u trgovinama prehrambenim proizvodima koje su daleko od mora ili slatke vode, ovisno o vrsti ribe koju ljudi preferiraju, piše Dnevno.hr
Da se trgovci, pa i sami mesari, koriste podmuklim trikovima za koje kupci ne znaju mogli smo se osvjedočiti više puta. Posebno je degutantna priča jednog kupca koji se umalo sukobio s mesarom zbog pokvarenog mesa.
“Otišao sam u mesnicu i uzeo paket pilećeg filea. Dok sam išao prema blagajni, osjetio sam neugodan miris i shvatio da dolazi iz mesa koje sam upravo kupio. Vratio sam se do mesara, rekao mu da meso nije ispravno, a on je na moje iznenađenje otvorio pakiranje i jednostavno vratio file u frižider” ispričao je kupac za Kurir. Kada ga je pitao zašto je to učinio, mesar mu je mirno odgovorio: “Znači, nećete to kupiti?!”
Zakidanje na gramaži je uobičajeni trgovački trik, a izgleda da je postao uobičajen i u mesnicama. “Obratite pažnju, zakidaju na vaganju. Na kontrolnoj vagi u trgovini izmjereno po 78 grama. Nije prvi put da zakidaju. Žena se brani da je takva vaga. Na većoj gramaži se to teže primijeti, ali na 100 grama je baš primjetno”, upozorio je još jedan kupac.
Platit ćete i vodu
Trik s vagom je obično povezan i s jednom neobičnom pojavom kojoj mesari često pribjegavaju. Riječ je o tome da je meso često natopljeno vodom, bilo ono upakirano i kupljeno u trgovini ili u mesnici. Čak su i sami mesari upozorili na taj trik.
“Da znate, meso dolazi istovareno s vodom, tako da, ako vam narežu kilogram šnicle i dođete kući i stavite u frižider, nakon nekoliko sati neće biti jedan kilogram, jer meso kalira. Imaju i foru s vagom. Ispod papira uvijek stave komad nečega da gramaža bude veća jer tako šef objekta u kojem kupujete stavlja sebi bonus u džep”, komentirao je čovjek koji je zbog tih stvari dao otkaz u mesnici.
Mesari su postali toliko nemarni da više ni ne skrivaju metode kojima varaju kupce. Tako nam je jedna čitateljica, čiji su podaci poznati redakciji, ispričala što je vidjela u mesnici na zagrebačkoj tržnici pred sami kraj radnog vremena. Naime, često bi joj meso pri odmrzavanju bilo puno vode, zbog čega je bila ogorčena jer zna da nije dobila traženu količinu mesa, a vodu je preplatila.
“Mesarka koju inače poznajem i kojoj sam vjerovala što se tiče kvalitete mesa, ogromnom je špricom nalijevala vodu na komad mesa. Potom ga je nehajno bacila u frižider, uzela drugi komad i sve ponovila. Uopće nije gledala vidi li itko to što ona radi. U tom trenutku sam je uhvatila na djelu i odlučila da tamo više neću kupovati”, rekla je čitateljica Dnevno.hr
Utjecaj na zdravlje
Što se tiče trikova s mesom, brojni mesari ne žele samljeti svježe meso, nego kupcima nude već pripremljeno, od prije mljeveno meso, jer se tako rješavaju ostataka, umjesto da kupcima ponude prave komade čistog mesa.
Većini potrošača ne pada na pamet kod kuće ili u trgovini ponovno izmjeriti pakiranje mesa, pa se događa da im u cijenu budu uračunati papir ili plastična ambalaža u kojoj je meso pakirano. Poznati su i trikovi s prelijepljivanjem deklaracija, ali i navođenjem različitih cijena na pultu i blagajni.
No, najveća krinka, zbog koje je Petir upozoravala tijekom konferencije na potrebu inspekcijskog nadzora, ne tiče se samo “svježine” mesa, već i u samoj mikrobiologiji proizvoda. Nova istraživanja ukazuju na prisutnost mikroplastike u gotovo 90 posto proteina, uključujući meso i plodove mora što nosi potencijalne negativne posljedice po zdravlje. Istraživači Ocean Conservancyja i Sveučilišta u Torontu analizirali su 16 različitih izvora proteina, a rezultati studije, objavljene u časopisu Environmental Pollution, otkrili su da 88 posto uzoraka sadrži mikroplastiku, ukazujući na široku kontaminaciju plastikom u prehrani ljudi, piše New York Post.
Mikroplastika, odnosno čestice plastike manje od pet milimetara, prisutna je u različitim izvorima hrane, uključujući meso, plodove mora i biljne alternative. Istraživači su istaknuli da višekratno prerađeni proteini imaju tendenciju sadržavati veće razine mikroplastike u usporedbi s manje prerađenim pandanima. Možda zbog toga stručnjaci, ali i sami mesari savjetuju izbjegavanje kupnje mljevenog mesa.
