Ugledna Šangajska lista rangirala hrvatska sveučilišta
Nedavno je objavljena prestižna Šangajska rang lista svjetskih sveučilišta, koja svake godine ocjenjuje akademsku izvrsnost na globalnoj razini. Očekivano, Sveučilište u Zagrebu (SUZG) nalazi se u rangu između 401. i 500. mjesta, dok je Sveučilište u Splitu rangirano između 701. i 800. mjesta.
No, tri hrvatska znanstvena područja ostvarila su izniman uspjeh. Među 55 znanstvenih disciplina obuhvaćenih ovom ljestvicom, agronomske znanosti Sveučilišta u Zagrebu ušle su među prvih 100 na svijetu (76. do 100. mjesto), inženjerstvo mora i oceana zauzelo je 32. mjesto, dok se prehrambena znanost i tehnologija plasirala na visoko 50. mjesto.
Ovaj izvanredan rezultat prvenstveno je rezultat znanstvenih istraživanja koja se provode na nekoliko sastavnica SUZG-a, uključujući Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF), Agronomski fakultet te Prehrambeno-biotehnološki fakultet, ali i druge, poput Veterinarskog, Šumarskog i Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Što je Šangajska lista?
Šangajska lista (Shanghai Ranking) jedno je od najprestižnijih svjetskih rangiranja akademskih institucija. Rangiranje obuhvaća 55 različitih znanstvenih disciplina, pri čemu se posebna pažnja posvećuje STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i prirodnim i medicinskim znanostima.
Akademska izvrsnost i međunarodna prepoznatljivost
Dekan PMF-a, prof. dr. sc. Mirko Planinić, naglašava da matematika na PMF-u ostvaruje izvanredne rezultate na Šangajskoj listi, što potvrđuje kvalitetu znanstvenog kadra, njihovu međunarodnu prepoznatljivost te visok broj citiranih radova.
“Međunarodna rangiranja ključna su za privlačenje novih generacija studenata, kao i za uspješno sudjelovanje u međunarodnim projektima. Naša dva matematičara nedavno su riješila dva kompleksna matematička problema koja je postavio legendarni Paul Erdős, što dodatno potvrđuje visoku razinu našeg istraživačkog rada”, istaknuo je Planinić.
Također naglašava kako je nužno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prepozna ove uspjehe te osigura adekvatno financiranje temeljem znanstvenih rezultata. “Kvalitetni fakulteti trebaju biti dodatno nagrađeni, jer se samo u kompetitivnom okruženju postižu vrhunski rezultati“, upozorava Planinić.
Agronomski fakultet među vodećima u regiji
Posljednjih deset godina Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostvaruje impresivne rezultate na globalnim rang listama. Na NTU Ranking 2024. godine zauzeo je 95. mjesto, na U.S. News Best Global Universities 2024./2025. 103. mjesto, dok se na QS World University Rankings 2023. godine našao na 99. mjestu.
Dekan Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, ističe da fakultet dominira u području agronomskih znanosti, čime se pozicionirao među vodeće institucije u jugoistočnoj Europi, ispred Slovenije, Mađarske i Turske.
“Agronomske i prehrambene znanosti u Hrvatskoj prate najnovije trendove modernizacije, ostavljajući iza sebe zastarjele koncepte poljoprivrede kao isključivo tradicionalne djelatnosti. Ulaganjem u ova područja možemo osigurati prehrambenu sigurnost, što je ključno u kriznim situacijama poput pandemija i globalnih geopolitičkih nestabilnosti”, naglasio je Mešić.
Međutim, upozorava kako unatoč akademskim uspjesima, nije učinjeno dovoljno na povezivanju akademske zajednice s industrijom, što bi omogućilo brži prijenos inovacija u praksu.
Zašto su međunarodne ljestvice važne?
Rangiranja poput Šangajske liste ključna su ne samo za reputaciju sveučilišta, već i za privlačenje međunarodnih suradnji, ulaganja i novih studenata. Studenti koji diplomiraju na visoko rangiranim institucijama imaju bolje karijerne prilike i veću prepoznatljivost u akademskim i poslovnim krugovima.
Visokocitirani znanstveni radovi – ključ uspjeha
Jedan od glavnih faktora uspjeha Agronomskog fakulteta leži u znanstvenim publikacijama koje objavljuju njegovi istraživači. Prema Web of Science Core Collection, brojni radovi svrstani su među najcitiranijih 1% i 0.1% u svijetu.
Posebno se ističe nedavni uspjeh Agronomskog fakulteta – prva objava znanstvenika u prestižnom časopisu Nature. Vlatka Čurik Čubrić i Vladimir Brajković objavili su istraživanje iz područja arheogenetike pod nazivom “Conservation strategies aided by assessment of global genetic diversity” (2025.).
Ovaj iskorak svrstava hrvatsku znanstvenu zajednicu među globalne lidere u području agronomije i prehrambenih znanosti, potvrđujući da domaće institucije imaju potencijal za još veće uspjehe uz odgovarajuću podršku i ulaganja.
