Cijene goriva na četverogodišnjem maksimumu, gospodarstvo na rubu recesije, a povjerenje u Trumpovu vanjsku politiku sve manje. Novi istraživački podaci otkrivaju duboku podijeljenost američke javnosti oko rata koji je SAD pokrenuo zajedno s Izraelom krajem veljače ove godine.
Javnost protiv rata: Brojke govore same za sebe
Istraživanje koje su zajednički proveli ABC News, Washington Post i Ipsos na uzorku od 2.560 odraslih Amerikanaca, provedeno od 24. do 28. travnja, donosi jednoznačan zaključak: 61 posto ispitanika smatra da je vojna akcija protiv Irana bila greška, dok samo nešto više od trećine, točnije 36 posto, ocjenjuje da se radilo o ispravnoj odluci.
Za usporedbu, svega 26 posto Amerikanaca izjašnjavalo se da je rat u Iraku bila pogreška neposredno nakon invazije u ožujku 2003., prema tada provedenom ispitivanju istih medijskih kuća. Do te je razine nepopularnosti iraška kampanja stigla tek nakon skoro četiri godine trajanja, u siječnju 2007., kada je takvo mišljenje dijelilo 64 posto građana. Sadašnji rat s Iranom dostigao je sličnu razinu odbijanja javnosti za samo dva mjeseca.
Ekonomski strah: Recesija i skupe pumpe
Rat nije samo politički problem. Za mnoge je Amerikance on svakodnevna financijska stvarnost. Cijene goriva dostigle su četverogodišnji maksimum, a prosječna cijena litre benzina premašuje rekordne iznose u nizu saveznih država.
Istraživanje pokazuje da 60 posto ispitanika strahuje od ulaska gospodarstva u recesiju zbog nastavka vojnih operacija, dok 56 posto smatra da rat slabi američke odnose s dosadašnjim saveznicima. Čak četiri od deset građana tvrde da su materijalno u gorem položaju nego kada je Trump preuzeo vlast, a gotovo četvrtina kaže da financijski zaostaje za prethodnim životnim standardom. Polovina ispitanika očekuje daljnji rast cijena goriva u sljedećih godinu dana.
Uspješnost kampanje: Samo svaki peti kaže “da”
Ni procjene ishoda rata nisu ohrabrujuće za Bijelu kuću. Svega 19 posto Amerikanaca smatra da su američki vojni potezi u Iranu bili uspješni, dok 39 posto tvrdi suprotno. Preostalih 41 posto drži da je za konačnu ocjenu još prerano.
Američko neodobravanje rata dostiglo je razine koje podsjećaju na Vijetnam, a George W. Bushevom ratu u Iraku trebalo je tri godine da stigne do takve razine protivljenja, dok je Trumpovom ratu s Iranom za to trebalo tek dva mjeseca. MS NOW
Trumpova prijetnja “civilizacijskom smrću” izazvala revolt
Posebno snažan odjek u javnosti izazvala je Trumpova objava na društvenim mrežama u kojoj je upozorio Iran riječima: “Čitava jedna civilizacija umrijet će večeras, zauvijek nestati”, ako Teheran ne postigne sporazum sa SAD-om.
Čak 76 posto ispitanika negativno je reagiralo na tu poruku. Što je posebno znakovito, čak i 53 posto republikanaca izrazilo je negativan stav prema toj izjavi, dok je među neovisnim biračima taj udio 81 posto, a među demokratima čak 91 posto.
Uz to, omjerom otprilike dva prema jedan, Amerikanci smatraju da su Trumpovi postupci prema Iranu nekonzistentni s njegovim predizbornim obećanjima o nevmiješanju u strane ratove: 46 posto drži da postoji nekonzistentnost, a samo 22 posto da je predsjednik ostao dosljedan vlastitim stajalištima.
Izraelov utjecaj: Previše blizak saveznik?
Gotovo polovina ispitanika, točnije 47 posto, smatra da SAD previše podupire Izrael, što je, prema podacima Pew Research Centra, najviša razina takvog mišljenja od 2012. godine.
Uz to, 52 posto Amerikanaca uvjereno je da je Izrael imao preveć utjecaja na Trumpovu odluku o pokretanju vojnih akcija protiv Irana. SAD i Izrael pokrenuli su zajednička bombardiranja 28. veljače, u trenutku kada su SAD i Iran već bili prošli kroz tri runde neizravnih pregovora u Omanu i Švicarskoj te planirali tehničke razgovore u Beču.
Anketa je provedena od 24. do 28. travnja 2026. na uzorku od 2.560 odraslih osoba uz marginu pogreške od plus-minus dva postotna boda. International Business Times
Primirje na snazi, mir još daleko
Nakon tjedana intenzivnih napada i iranskih uzvratnih udara na izraelski teritorij te američke baze u regiji, 8. travnja dogovoreno je dvotjedno primirje nakon što je Washington primio desetotočkovni prijedlog iz Teherana. Izraelski list Maariv ocijenio je da je rat završio iranskom pobjedom, uz ono što je opisao kao “strateški poraz” obiju strana, SAD-a i Izraela.
Pregovori se nastavljaju, no povjerenje američke javnosti u uspješnost cjelokupne misije i dalje ostaje na povijesno niskim razinama.
