Argentina je osma najveća zemlja na svijetu, što često znači da Hrvati koji tamo žive moraju putovati i više od 1000 kilometara kako bi stigli do Veleposlanstva. Kako bi im se olakšao ovaj proces, hrvatsko veleposlanstvo jednom godišnje organizira konzularne dane, posjećujući gradove s većim hrvatskim zajednicama.
Rastući interes za hrvatsko državljanstvo
Argentina je poznata kao zemlja useljenika i dom je velikoj zajednici potomaka Hrvata. U posljednjim godinama, sve više argentinskih Hrvata pokazuje interes za stjecanje hrvatskog državljanstva.
“Naš bivši počasni konzul u Rosariju znao je reći da mi ‘živimo s hrvatskom groznicom’, jer čuvamo poseban osjećaj pripadnosti. Hrvati su narod koji je zadržao svoje običaje, vjeru i način života te ih prenio na potomke. Zato je za mnoge od nas važno upoznati zemlju iz koje su došli naši preci”, izjavila je Marcela Duzevic za HRT.
Gabriel Kovacevich također je podijelio svoje iskustvo: “Naša prezimena uvijek izazivaju znatiželju. Sjećam se kada su me u školi pitali odakle dolazim. Otac mi je tada ispričao priču o mom djedu, koji je s Hvara došao u Argentinu u potrazi za boljim životom. U to vrijeme, Argentina je bila obećana zemlja za mnoge Europljane.”
Sve više mladih odlazi u suprotnom smjeru
Dok su nekada Hrvati dolazili u Argentinu u potrazi za prilikama, danas sve više mladih Argentinaca traži državljanstvo europskih zemalja kako bi mogli studirati i raditi u Europi.
“U Argentini su potomci talijanskih i španjolskih doseljenika najbrojniji, pa se u talijanskom konzulatu na termin čeka čak šest do sedam godina. Potražnja je golema, a sustav preopterećen”, pojasnio je Kovacevich.
Velika potražnja za hrvatskim državljanstvom osjeti se i u hrvatskim veleposlanstvima u Buenos Airesu, Santiagu i São Paulu, gdje su zahtjevi toliko brojni da su se nekad termini čekali i do tri godine. Srećom, postupak je danas ubrzan.
“Najvažnije je što su ukinuti termini pri Veleposlanstvu. To znači da, kada osoba prikupi potrebnu dokumentaciju, može je odmah predati”, ističe Maria Jose Rocha.
Konzularna karavana donosi promjene
Hrvatsko veleposlanstvo od ove godine unaprijed objavljuje raspored konzularnih dana. Prva destinacija je Rosario, a slijede Córdoba, Mendoza, Montevideo, Asunción i San Miguel de Tucumán.
Motivi za stjecanje državljanstva su različiti. Neki ga žele osigurati za svoju djecu i unuke, drugi ga vide kao mogućnost preseljenja, dok je za neke to povezanost s hrvatskom kulturom i identitetom. “Vidim sve veći interes za Hrvatsku kroz kulturne aktivnosti, što pokazuje da veze s domovinom i dalje postoje”, dodala je Rocha.
Glavni problem ostaje birokracija
Unatoč napretku, mnogi se žale na spor administrativni proces.
“Dvadeset pet godina nakon što sam ja stekao državljanstvo, sada kada isto tražim za svoju djecu, prolazim kroz potpuno drugačije iskustvo – više pravila i papirologije nego prije”, kaže Gabriel Kovacevich.
Prve posjete domovini i razmatranje preseljenja
Jednom kada dobiju hrvatske putovnice, mnogi odlučuju posjetiti domovinu svojih predaka. Marcela Duzevic i njezina obitelj 2023. godine posjetili su Hrvatsku i istražili mogućnosti zaposlenja.
“Moj sin je mehaničar za motocikle i automobile. Dok smo bili na Hvaru, razgovarali smo s ljudima koji iznajmljuju skutere. Rekli su nam da je teško pronaći nekoga tko zna i želi raditi taj posao. Da je dobio konkretnu ponudu, prihvatio bi je jer mu se Hrvatska jako svidjela”, otkriva Marcela.
Sve veći broj radnih dozvola za Južnu Ameriku
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je samo prošle godine izdano 1770 radnih dozvola za državljane zemalja Južne Amerike. Oni koji imaju hrvatsko državljanstvo ne trebaju radnu dozvolu, a samo u proteklih pet godina hrvatsku domovnicu steklo je više od 11.000 ljudi iz regije.
“Ovo je velika prilika. Hrvatska vlada trebala bi kapitalizirati ovaj interes i jačati politike koje povezuju domovinu i dijasporu. Povezivanje s organizacijama koje okupljaju mlade i iseljeništvo može pomoći u privlačenju talenata i stvaranju mostova između Hrvatske i Latinske Amerike”, zaključuje Kovacevich.
Osmi Susret predstavnika Vlade i hrvatske dijaspore Južne Amerike održat će se za tri tjedna u brazilskom São Paulu, što će biti još jedna prilika za ubrzavanje procedura i jačanje veza s hrvatskim iseljeništvom. Prema procjenama, u Latinskoj Americi živi oko 600.000 Hrvata i njihovih potomaka.
