Redovito noćno buđenje, posebno između dva i tri sata ujutro, može biti više od puke neugodnosti. Stručnjaci upozoravaju da to može upućivati na skrivene zdravstvene probleme, a ne samo na lošu naviku spavanja.
Američki liječnik i autor knjige “The Healthy Keto Plan” Eric Berg tvrdi da kortizol, hormon stresa, ima ključnu ulogu u ovom fenomenu. Normalno, razina kortizola treba biti najniža oko dva sata ujutro. No, kod osoba koje se tada bude, razina kortizola može biti povišena, što remeti san i narušava opće zdravlje.
“U tim satima kortizol bi trebao biti najniži, a ako je suprotno, tijelo može reagirati nesanicom”, objašnjava dr. Berg. Ravnoteža kortizola presudna je za kvalitetan san, a jedan od mogućih saveznika u njegovoj regulaciji je magnezij.
Dr. Berg preporučuje provjeru razine magnezija u organizmu, jer njegov nedostatak može potaknuti porast kortizola. “Iskustveno, nesanica mi je deset godina uništavala život. Budio bih se u dva ujutro, a u osam bih bio iscrpljen. Ni lijekovi nisu pomagali, čak su pogoršavali situaciju”, tvrdi.
Ono što se događa u tijelu u dva sata ujutro povezano je s cirkadijalnim ritmom, unutarnjim biološkim satom. Taj ritam diktira oscilacije hormona, a kod zdravih osoba kortizol dostiže vrhunac oko osam ujutro. Ako je ritam poremećen, posljedice mogu biti široke, od umora do ozbiljnih bolesti.
Loša kvaliteta sna dugoročno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i neuroloških poremećaja poput demencije. U tom kontekstu, uloga magnezija posebno je važna. Ovaj mineral, između ostalog, pomaže u opuštanju mišića i smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da magnezij može smanjiti razinu kortizola, što ga čini korisnim dodatkom u borbi protiv nesanice. Osim toga, stres iscrpljuje zalihe magnezija u tijelu, čime se stvara zatvoreni krug: više stresa vodi nižem magneziju, što opet pogoršava reakciju na stres.
Simptomi nedostatka magnezija mogu uključivati tjeskobu, razdražljivost, napetost mišića i probleme sa spavanjem. Nedostatak je rijedak, ali moguć je kod osoba s poteškoćama u apsorpciji hranjivih tvari, nakon operacija, kod teških opekotina, kao i kod onih koji uzimaju određene lijekove ili imaju nisku razinu kalcija u krvi.
Ako se redovito budite usred noći, vrijedi razmisliti o krvnim pretragama i razgovoru s liječnikom, osobito o razinama kortizola i magnezija. Iako nije uvijek razlog za zabrinutost, ovaj obrazac spavanja može biti signal da tijelo traži pomoć.
