Njemačka središnja banka – Bundesbank razmatra mogućnost ukidanja kovanica od jednog i dva centa, s ciljem da se gotovinsko plaćanje pojednostavi i ubrza. Ova inicijativa sve više dobiva na podršci i unutar eurozone, jer se smatra da sitni apoeni više ne ispunjavaju stvarnu funkciju u svakodnevnom prometu.
Poticaj za ovu promjenu došao je od Nacionalnog foruma za gotovinu, tijela koje okuplja predstavnike maloprodaje, potrošačkih udruga i bankarskog sektora. Njihov prijedlog uključuje zaokruživanje iznosa na najbližih pet centi, što znači da bi se, primjerice, iznos od 4,99 eura zaokružio na 5 eura, a 2,03 eura na 2,05 eura.
Burkhard Balz, član uprave Bundesbanke i bivši zastupnik u Europskom parlamentu, ističe kako su troškovi proizvodnje, pakiranja i distribucije ovih kovanica neopravdano visoki u odnosu na njihovu tržišnu vrijednost. „Ekonomski i ekološki gledano, više ne postoji opravdanje za njihovo postojanje“, poručio je Balz.
Iako bi kovanice od jednog i dva centa i dalje ostale zakonsko sredstvo plaćanja, trgovci ih ne bi morali prihvaćati, što je praksa koja je već uvedena u nekoliko europskih zemalja. Primjerice, Finska, Nizozemska, Slovačka, Belgija, Irska, Italija i Estonija već godinama primjenjuju zaokruživanje na pet centi.
U Finskoj je to definirano i zakonom: kovanice od jednog i dva centa mogu se koristiti, ali trgovci nisu obvezni primati ih. Slična se pravila primjenjuju i u ostalim spomenutim državama, koje su sustavno smanjile upotrebu najmanjih apoena.
Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da više od 60 posto građana podržava ukidanje ovih kovanica, smatrajući ih nepraktičnima i suvišnima. Sve više potrošača također izražava nezadovoljstvo zbog nakupljanja sitnog novca, koji najčešće završava u ladicama ili kutijama, rijetko se vraća u optjecaj.
U Hrvatskoj je situacija donekle slična – iako je pri uvođenju eura bilo zabranjeno zaokruživanje cijena, kasniji razvoj inflacije i vladine intervencije dovele su do toga da trgovci sve češće cijene formiraju na devet centi, što praktično predstavlja zaokruživanje u korist prodavača.
Ukidanje ovih kovanica moglo bi imati i pozitivan učinak na okoliš, budući da njihova proizvodnja uključuje trošenje sirovina, energije i transporta.
Hoće li ostatak eurozone krenuti njemačkim putem, ostaje za vidjeti – ali sve više znakova upućuje na to da su najmanje kovanice pred izlaznim vratima.
