Tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najozbiljnijih političkih kriza od kraja rata. Republika Srpska otvoreno dovodi u pitanje ustavni poredak zemlje, dok međunarodna zajednica djeluje neujednačeno i nedovoljno odlučno.
U središtu političkog sukoba ponovno se nalazi Milorad Dodik, dugogodišnji lider RS-a, čija politička karijera oslikava nestabilnu prirodu međunarodnog utjecaja na Balkanu.
Paradoksalno, upravo su zapadne sile odigrale ključnu ulogu u Dodikovom političkom usponu. Kad je 1998. postao premijer RS-a, dočekan je kao umjerena alternativa tada dominantnim nacionalističkim strukturama. Zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, pružile su mu značajnu financijsku i političku podršku. Međutim, sredinom 2000-ih Dodik mijenja politički kurs, okreće se retorici samoodređenja RS-a, te jača veze s Moskvom i Beogradom.
Presuda i reakcije međunarodne zajednice
Nedavna pravomoćna presuda iz veljače 2025., kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dodatno je zaoštrila situaciju. Gotovo istodobno, Narodna skupština RS-a usvaja zakone kojima blokira djelovanje državnog pravosuđa na teritoriju entiteta.
Dok EU poziva na smirenost i poštivanje Daytonskog okvira, Rusija i Mađarska pružaju otvorenu podršku Dodiku. Mađarski premijer Viktor Orban nazvao je presudu politički motiviranom, a ruski dužnosnici optužuju Zapad za “neokolonijalni pristup”.
Istovremeno, posjet Donalda Trumpa Mlađeg Beogradu otvara pitanje nove američke strategije prema regiji. Njegove veze s poslovnim krugovima u Srbiji tumače se kao signal mogućeg zaokreta u vanjskoj politici SAD-a, gdje bi ekonomski interesi mogli nadjačati sigurnosne prioritete.
Regionalni odnosi i unutarnja previranja
Dodik koristi trenutnu globalnu neodlučnost za jačanje nacionalističke retorike, promovirajući ideju “prirodnog spajanja sa Srbijom”. Ipak, analitičari upozoravaju kako Srbija ne može provesti takav scenarij bez rizika od sukoba. Hrvati u BiH također se nalaze u osjetljivoj poziciji – između sarajevskih unitarističkih tendencija i separatističkih ambicija Banje Luke.
U takvom kontekstu, dolazak 300 mađarskih specijalaca u RS tumači se kao test za NATO i EU – mogu li reagirati ili će ponovno ostati promatrači.
Tri moguća scenarija za BiH
Stručnjaci navode tri realistična ishoda:
- Status quo – nastavak političkih provokacija bez većih posljedica.
- Eskalacija – jednostrano proglašenje nezavisnosti RS-a, što bi moglo potaknuti oružani sukob.
- Reforma – redefiniranje Daytonskog sporazuma pod pritiskom međunarodnih aktera i jačanje državnih institucija.
Problem je u tome što nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis. Dok Banja Luka ide prema dezintegraciji, Sarajevo teži centralizaciji, a Zapad tek razmatra opcije daljnjeg nadzora. Sve to Bosnu i Hercegovinu ponovno stavlja u središte geopolitičkih tenzija između Istoka i Zapada.
Analitičari zaključuju kako sudbina BiH neće ovisiti samo o unutarnjim faktorima, već o tome hoće li globalne sile usuglasiti zajednički pristup ili će regija postati novo žarište međunarodnih sukoba.
