Početkom travnja više od 1,22 milijuna hrvatskih umirovljenika dobit će povećane mirovine, usklađene prema stopi od 3,03 posto. Informaciju je potvrdio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a iznos usklađivanja prethodno je iznio mirovinski analitičar Željko Šemper.
Prema Šemperovom izračunu, prosječna mirovina porast će za 16,80 eura, no smatra da je usklađenje moglo biti izdašnije. Zbog toga je 25. veljače podnio zahtjev Ustavnom sudu tražeći ocjenu ustavnosti modela usklađivanja. Sporna je metoda izračuna jer se stopa usklađivanja zaokružuje na dvije decimale, dok se ostali parametri u izradi mirovina računaju na četiri decimale.
“Čime su onda mirovine manje precizno izračunate?” pita se Šemper, tvrdeći da je to nepravedno prema umirovljenicima. Primjerice, u srpnju 2024. odlukom Upravnog vijeća HZMO-a stopa usklađivanja bila je 7,46 posto, ali su mirovine usklađene za 7,42 posto. „Umirovljenici se osjećaju prevarenima“, kaže Šemper.
S druge strane, u aktualnom usklađivanju situacija je obrnuta: formalna stopa iznosi 3,03 posto, a stvarni iznos bit će 3,04 posto. „Ne tražimo više, samo da bude točno i pravedno. AVM (aktualna vrijednost mirovine) ključan je parametar jer utječe na sve izračune, uključujući i prvu mirovinu. Greške se kroz godine samo gomilaju“, upozorava analitičar.
Ministar Marin Piletić odbio je prijedlog za izračun AVM-a na četiri decimale, pravdajući to činjenicom da se radi o novčanoj jedinici koja se iskazuje na dvije decimale. Šemper odgovara da je to nelogično jer se primjerice tečaj eura i cijene udjela u mirovinskim fondovima iskazuju na više decimala. „Između cijene udjela u fondu i cijene mirovine nema razlike, obje su brojke u sustavu izrade, a ne same valute“, tvrdi.
Drugi problem koji Šemper istaknuto je kašnjenje isplata usklađenih mirovina, koje na račune sjedaju s dva do tri mjeseca zakašnjenja. Iako se nazivaju siječanjskim i srpanjskim, zapravo bi trebale biti travanjskim i rujanskim, tvrdi.
„Već 25 godina se isplate odvijaju s velikim vremenskim odmakom. DZS objavljuje potrebne podatke već 20. veljače i 20. kolovoza, pa ne postoji objektivan razlog da mirovine ne budu isplaćene ranije. Posebno u vremenu visoke inflacije i rasta cijena“, naglasio je.
Ovogodišnje kašnjenje dogodilo se jer je sjednica Upravnog vijeća HZMO-a održana tek 3. ožujka, 11 dana nakon objave posljednjeg parametra za izračun. Posljedično je i objava u Narodnim novinama bila kasnije, što je pomaknulo cijeli proces isplate.
„U kolovozu se objavi 28. i mirovine stižu već u rujnu. Nije jasno zašto sada sve kasni više od mjesec dana“, pita se Šemper.
