Pomicanje sata i dalje ostaje praksa u Hrvatskoj i ostatku Europske unije – unatoč brojnim raspravama o njegovom ukidanju. U 2025. godini, sat ćemo pomicati dvaput, kao i dosad: u ožujku prelazimo na ljetno vrijeme, a u listopadu se vraćamo na zimsko.
Kada točno pomičemo sat?
Prema važećem rasporedu:
- – Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 30. ožujka 2025. Tada ćemo u 2:00 ujutro pomaknuti kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. Time gubimo jedan sat sna, ali dani postaju duži.
- – Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 26. listopada 2025., kada u 3:00 ujutro vraćamo kazaljke na 2:00 sata i tako dobivamo jedan dodatni sat sna.
Povijest pomicanja sata
Ideja o pomicanju sata prvi put je predstavljena još u 18. stoljeću, kad je Benjamin Franklin predložio ranije ustajanje kako bi se bolje iskoristilo dnevno svjetlo. Iako je to tada bila više duhovita opaska, ideja je kasnije dobila konkretne obrise.
Prva primjena ljetnog računanja vremena dogodila se tijekom Prvog svjetskog rata, kada su ga uvele Njemačka i Austro-Ugarska – među kojima je bio i tadašnji prostor Hrvatske – kako bi se uštedjela energija.
Nakon nekoliko povijesnih faza, trajna praksa pomicanja kazaljki ponovno je uvedena 1983. godine, a od 1996. vrijedi jedinstvena odluka Europske unije, koja usklađuje datume promjena za sve zemlje članice.
Zašto se sat i dalje pomiče?
Unatoč sve učestalijim kritikama i prijedlozima za ukidanje sezonskog pomicanja sata, dogovor na razini EU još nije postignut. Europska komisija je 2018. predložila da se ta praksa ukine, no države članice nisu usuglasile stavove o tome koji bi režim bio trajan – ljetni ili zimski.
Prema važećoj regulativi Europske unije, pomicanje sata ostat će na snazi barem do 2026. godine.
Utjecaj na svakodnevicu
Naizgled mala promjena, pomicanje sata može imati utjecaj na cirkadijalni ritam, san, koncentraciju, pa čak i produktivnost. Također, mijenja se raspored u javnom prijevozu, radnom vremenu i energetskim navikama.
Zbog toga se svake godine iznova aktualiziraju rasprave o potrebi zadržavanja dvostrukog režima vremena, posebno u kontekstu zdravlja i učinkovitosti.
Za sada, građani Hrvatske i dalje će dva puta godišnje prilagođavati satove – i pokušati se naviknuti na promjenu u ritmu.
