Ako ne znate svoju krvnu grupu, možete je saznati putem darivanja krvi, bolničkih nalaza, ABO tipizacije, kućnih testova ili privatnih laboratorijskih analiza.
Nova istraživanja pokazuju da bi osobe s krvnim grupama A, B ili AB mogle imati veći rizik od određenih vrsta raka u usporedbi s onima s krvnom grupom O. Studija provedena na 50.000 ispitanika u Iranu otkrila je da osobe s grupama A, B ili AB imaju 55% veći rizik od raka želuca nego osobe s grupom O. Također, osobe s krvnom grupom A imaju 16% veću vjerojatnost za razvoj raka crijeva, piše Daily Mail.
Drugo istraživanje iz 2016. godine, koje je obuhvatilo 18.000 odraslih osoba, pokazalo je da osobe s krvnom grupom AB imaju 45% veći rizik od raka jetre. Ista studija sugerira i da osobe s krvnim grupama O i AB imaju oko 16% manji rizik od razvoja raka gušterače.
Točni razlozi zašto krvna grupa može utjecati na rizik od raka još nisu potpuno jasni. Jedna od teorija sugerira da različite krvne grupe izazivaju različite imunološke odgovore na bakterije i infekcije. Ti imunološki odgovori mogli bi izazvati promjene u stanicama koje povećavaju rizik od razvoja raka, osobito u probavnom traktu.
Unatoč ovim saznanjima, stručnjaci pozivaju na oprez. Većina istraživanja ima ograničen broj sudionika i ne uzima u obzir druge važne rizike, poput pušenja, nezdrave prehrane i konzumacije alkohola.
Kako saznati svoju krvnu grupu?
Krvna grupa je nasljedna i ne mijenja se tijekom života. Saznati je možete na nekoliko načina:
- – dobrovoljnim darivanjem krvi
- – uvidom u medicinsku dokumentaciju
- – ABO tipizacijom u laboratoriju
- – korištenjem kućnih testova
- – putem usluga privatnih poliklinika
Iako krvna grupa može imati određenu ulogu u razvoju bolesti, ključni su i dalje: zdrav stil života, uravnotežena prehrana te redoviti preventivni pregledi.
